| Popis: |
U uzgoju ranih kultivara krumpira, definiranje optimalnih kolicina hranjiva, a napose dusika, predstavlja sve veci izazov kako ekonom$ki tako i ekoloski. Najvainiji faktor kojim individualni proizvodaci mogu napraviti iskorak u podizanju prinosa i kvalitete gomolja krumpira sve cesce se pronalazi u izbalansiranoj gnojidbi. Gnojidbi se do gada pristupalo stihijski i bez poznavahja proizvodne sposobnosti tla. U poljskim pokusima kroz trogodisnji vegetacijski ciklus (2004., 2005. i 2007. godipa) nastojalo se definirati strategjju ~ gnojidbi ranog krumpira dusikom uz primjenu intenzivnih mjera uzgoja. Primjenom rastucih doza dusik (0 do 300 kg N ha-l) u uzgoju ranih kultivara krumpira (Adora, Liseta, Cleopatra i Romano) na podrucju Hercegovine nastojali smo istraiiti ucinkovitost brzih dijagnostickih metoda SP AD metra i Crady-ion metar u definiranju optimalnih pragova ishranjenosti usjeva, te utjecaj N gnojidbe na kvalitativni i kvanitativni sastav krumpira. Podatci su prikupljani cetiri puta u toku vegetacijske sezone (65, 75, 85 i 95 dan nakon sadnje krumpira). Najvece kQncentracije N, SPAD i NO3-N vrijednosti su utvrdene u mjerenjima prbvedenim 65 DNS i pri maksimalnim gnojidbama, a najmanje na kraju vegetacije 95 DNS i u kontrolnim tretmanima. Vrijednosti N i NO3-N su znatno vece kod kultivara Liseta, u odnosu na ostale kultivare, dok su SP AD vrijednosti znatno vece kod kultivara sa crv~nom bojom pokozice. Vrijednosti N u listu ovisno od gnojidbe kretale su se od 2, 49% do 5, 02%, SPAD ocitanja od 27, 34 do 63, 33 jedinice i NO3-N vrijednosti od 74, 00 do 6833, 33 mg kg-I. Interakcija faktora istrazivanja pokazala je znacajan utjecaja na mjerenja N, SP AD i NO3-N. SP AD vrijednosti pokazuju nesto slabija variranja izmedu gnojenih tretmana u odnosu na nitrate, dok su razlike jasno vidljive izmedu kontrole i tretmana koji su primili N gnojidbu, sto nam potvrduju i korelacijski odnosi. Oba metra mogu posluziti u predvidanju N gnojidbe u usjevu krumpira, iako je NO3-N aparat osjetljiviji od SPAD metra u N variranjima u biljci, no Cardy-ion metar je podlozniji utjecaju okolisnih uvjeta. Kriticne vrijednosti utvrdene Cate- Nelson modificiranom grafickom metodom kretale su se u tasponu od 2, 39% do 4, 80% za N, zatim od 31, 8 do 62, 1 za SPADjedinice i od 250 do 5900 mg kg-I zaNO3-N vrijednosti sto je znacajno ovisilo 0 periodu uzorkovanja i mjerenoj lokaciji. Najprinosniji kultivar pokazao se Liseta, a primjena gnojidbe od 200 ili 300 kg N ha-1 nije pok~zala znacajnija variranja u prinosu. Gnojidba N znacajno utjece na kvaljtativni sastav gomolja, sto se odrazilo povecanjem N i NO3~N u gomolju, no sadrzaj P i K nije znacajno varirad s obzirom na primijenjene tretmane. Povecanje N gnojidbe negativno je djelovalo na kolicinu suhe tvari i pepela u gomolju, kao i fizioloske efikasnosti N, dok se pozitivno odrazilo na mjerena morfoloska svojstva. Prakticni znacaj ovog rada je uvodenje novih principa gnojidbe d1, lsikom u ~zgoju ranog krumpira sto ce rezultirati povecanjem ekonomske moci gospodarstva uz vetil brigu za okolis. |
