| Popis: |
Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do niza modifikacija unutar društvene strukture. Stoga se i u okviru medijske sfere komunikacije moglo zamijetiti pojavljivanje novih fenomena (infodemija, fake news) u kontekstu načina medijskoga izvještavanja i kreiranja javnoga mnijenja. Elektroničke medijske publikacije zauzele su bitno mjesto odgovornosti spram građana u cilju neutralnoga, objektivnoga i provjerenoga izvještavanja o pandemiji i njezinim aktualnim i potencijalnim posljedicama. Glavni cilj ovoga istraživanja bio je ustanoviti o kojim se temama i rizicima izvještavalo u prilozima kojima je sadržaj bio vezan za pandemiju bolesti COVID-19 (koji su bili publicirani u različitim razdobljima) i analizirati obrasce koji su determinirali način stvaranja okvira oko pojedine teme. Metodom analize sadržaja analiziralo se medijsko izvještavanje u trima razdobljima (od 11. 3. do 24. 3. 2020., od 18. 6. do 1. 7. 2020. i od 26. 11. do 9. 12. 2020.). Pomoću konstruirane analitičke matrice provedena je analiza sadržaja na ukupno 1636 jedinica analize (priloga koji su izvještavali o pandemiji bolesti COVID-19). Rezultati istraživanja interpretirani su teorijama agenda setting i framing, kojih su glavne pretpostavke medijsko utvrđivanje važnosti određenih tema u nekom razdoblju i selektivno davanje na važnosti određenim dijelovima informacija. Rezultati istraživanja pokazali su da su analizirane elektroničke publikacije u Republici Hrvatskoj (dalje RH) imale specificiranu i ograničenu ponudu tema priloga, gdje su određene teme zauzimale bitnije mjesto (aktivnosti Stožera, Vlade Republike RH, broj zaraženih pojedinaca), a o nekim se informacijama značajno manje izvještavalo (osobine virusa i same bolesti, lijekovi, cijepljenje). Također, rezultati su pokazali da je izvještavanje o pandemiji bolesti COVID-19 uglavnom uokvireno na temelju konteksta triju rizika (brzina i širenje virusa među stanovništvom, onemogućavanje normalnoga svakodnevnoga funkcioniranja društva, rizik od financijskih šteta po društvo), dok se o ostalim vrstama rizika značajnije manje izvještavalo (npr. osobine bolesti, rizičnosti lijekova i cjepiva protiv bolesti). |
