| Popis: |
Kronične masovne nezarazne bolesti davno su već poprimile epidemijski karakter. Praćenjem svih skupina bolesti po X . Međunarodnoj Reviziji bolesti – MKB, kardiovaskularne bolesti su po rangu – uvijek na prvom mjestu kroz cijeli promatrani period od 1985. godine do današnjih dana 2006. godine. U prospektivnoj, longitudinalnoj studiji s kohortama (stanovništvo se prati po kvinkenijima – petogodišta), istražuje se pobol (morbiditet) i smrtnost (pomor, mortalitet) kao i demografska slika grada Zagreba. Metodologija: Pobol se prati iz Periodičnih Zbirnih izvještajnih obrazaca za primarnu i specijalističko- konzilijarnu zdravstvenu zaštitu za šest subspecijalnosti. Smrtnost se dobiva iz tablica Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (broj umrlih u Zagrebu – TAB 3-2-02 DEM-2/2005 i ostalih po pojedinim kategorijama). Smrtnost od bolesti cirkulacijskog sustava i ishemične bolesti srca po dobi i spolu u odnosu na ukupnu smrtnost u gradu Zagrebu za 2004. godinu: od ishemične bolesti srca (I20-I25) umrlo je: 1381, od bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99): 3 825 ; ukupna smrtnost u gradu Zagrebu u 2004. godini: 7890 ; m: 3888, ž: 4002. Struktura u postocima ishemične bolesti srca u ukupnoj smrtnosti: 17, 50, a bolesti cirkulacijskog sustava u ukupnoj smrtnosti: 48, 48. U promatranom periodu od 1985. godine do 2005. godine uočava se, da je najveći broj smrti od 410, 411, 412, 413, 414 bio u 1997-oj godini: 2056, m: 1010, a ž: 1046. Slijedi 1994. godina: 1978, m: 966, a ž: 1012. U 1993-oj godini umrlo je od srčanih oboljenja: 1941, m: 956, ž: 985 itd. Zapaža se, da je umro veći broj žena u ratu i poraću, što bi se moglo pripisati- stresu, teškim životnim i ratnim uvjetima, mentalnim poremećajima i psihozama straha, a naročito pomanjkanju estrogena itd. Zaključno, smrtnost od bolesti cirkulacijskog sustava i ishemične bolesti srca u gradu Zagrebu kreće se oko 50%, a to je i u korelaciji s podacima na republičkom nivou. U prevenciji navedenih bolesti najvažnija je primarna prevencija (mikro i makro) uz "stil" života svakog pojedinca ("behaviour"), svjesnost o štetnim navikama, mentalni i socijalni okoliš, kulturne i subkulturne navike, edukacija, zdravstvene akcije, samoodgoj, samozaštita, samopomoć itd. Lokalna samouprava ima mnogostruko značenje. Izabrana tijela (jedinice) u lokalnoj samoupravi imaju na svom području dobar pregled situacije – broja domaćinstava, takozvanih socijalnih mapa, potreba, pomoći, želja i očekivanja itd. Lokalna samouprava ima "životni uvid" u određeno ograničeno područje – "područnu situaciju". Kada se iz prikupljenih i dobivenih, a potom prorađenih podataka, već navedenih socijalnih mapa, izvješća o pokrenutim i završenim akcijama, pomoći civilnih udruga, svaki problem prenese se "s papira uživo" – može se ciljano djelovati kao i ograničiti na rješavanje problema u "kvartu". |
