| Popis: |
G.J. Bjelovarska Bilogora obuhvaća južne obronke Bilogore, od 114 m do 309 m N.V. To je područje građeno od lesa i pleistocenskih ilovina, s tipičnim i pseudooglejenim luvisolom. Klima je humidna, umjereno topla, s povoljnim rasporedom oborina. Takvi uvjeti omogućili su dominaciju sastojina obične bukve, no važnu ulogu imaju hrast lužnjak, hrast kitnjak, obični grab i srebrnolisna lipa. Šumske sastojine Bjelovarske Bilogore istraživane su prije tridesetak godina za potrebu definiranja ekološko-gospodarskih tipova, no šumske zajednice i tla istraženi su uopćeno i manjim intenzitetom istraženih ploha. Zbog toga sam metodom srednjoeuropske fitocenološke škole snimio 104 plohe, analizirao 23 pedološka profila, a rezultate interpretirao klasičnim i novijim statističkim metodama. Ciljevi istraživanja bili su na fitocenološkim principima, uz primjenu novijih statističkih metoda i Međunarodnoga kodeksa fitocenološke nomenklature, jasno definirati sve zajednice istraživanoga područja, istražiti sinekološke utjecaje koji su presudni za njihov pridolazak i rasprostranjenost. Rezultate je trebalo komparirati s europskim spoznajama u sličnim područjima, odrediti sintaksonomsku i sociološku pripadnost utvrđenih sintaksona, njihovu tipološku raščlanjenost i značaj za šumarsku struku i znanost. Rezultatima istraživanja utvrđeno je pet asocijacija, svrstanih u tri sveze, red Fagetalia i razred Querco-Fagetea. Pored praktičnoga značaja, definiranje i nomenklaturno-sinsistematsko određenje istraženih sintaksona, znatno je doprinijela biogeografskom definiranju šuma ovoga područja i sjeverne Hrvatske, jer se Bilogora nalazi na sjevernoj granici ilirske florne provincije i jugoistočnoj granici srednjoeuropske florne provincije s jakim panonskim utjecajem. |
