| Popis: |
Iako su se predci Hrvata na ovim prostorima pojavili tijekom 7. stoljeća, znatno nakon "konvencionalnoga" početka srednjega vijeka, u idućim stoljećima Hrvati su se, pod utjecajem Franaka i Italije, društveno, politički i gospodarski uklopili u zapadnoeuropski srednji vijek, ali su i zbog geografske blizine i zbog vrhovne vlasti u nekim dijelovima (npr. bizantski gradovi u Dalmaciji) bili u stalnoj vezi s različitim pojavnostima bizantskoga srednjega vijeka. Za sličnim leksikonom već odavna postoji potreba. Ovaj leksikon ne može se promatrati kao udžbenik povijesti i kulture hrvatskoga srednjega vijeka. U njem nema natuknica o "središnjim" akterima hrvatske povijesti ni o različitim pojavama koje se inače podrobno obrađuju u povijesnim studijama i knjigama i dolaze sustavno u enciklopedijama i leksikonima. Leksikon obrađuje ponajprije osobe, događaje i pojmove koji se u literaturi o hrvatskom srednjem vijeku često spominju, ali se posebno ne obrađuju, ili pak autore, tekstove, pojave itd. koji služe kao izvor građe ili pak kao kronološka ili kulturna orijentacija. Osnovnu građu najprije su počeli obrađivati Lujo Margetić i Franjo Šanjek, prvi natuknice iz pravne i političke povijesti, drugi pak iz opće povijesti hrvatskoga srednjega vijeka. Tijekom obradbe niza natuknica pokazala se potreba za usko specijaliziranim tekstovima ili pak za tekstovima koji znatno prelaze okvire uobičajenoga historiografskoga pristupa (jezici i pismenosti, narodi i sl.) pa se ovomu pothvatu priključilo više autora. Radi lakšega povezivanja s događajima u europskoj (i svjetskoj) povijesti, na kraju knjige dodana je Kronologija, u kojoj se na jednoj strani donose podatci o događajima u svjetskoj povijesti, a na drugoj strani usporedno događaji koji se tiču Hrvata i Hrvatske. Osim toga, radi lakšega razumijevanja tekstova u posebnom se prilogu donosi popis pojmova i naziva (osobito latinskih) s kratkim definicijama ili opisima te popis mjesnih imena (posebice onih latinskih ili pak u latinskom ruhu) – imena gradova, rijeka, otoka, planina itd. – kakva dolaze u izvorima i spomenicima te se spominju u leksikonskim člancima. |
