| Popis: |
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) najvažnija je i najrasprostranjenija gospodarska vrsta drveća u nizinskom dijelu Hrvatske. Tijekom jeseni 2015. godine sakupljen je šumski reprodukcijski materijal (sjeme) u osam šumskih sjemenskih objekata koji pokrivaju većinu provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Šumski reprodukcijski materijal sakupljen je na području Uprave šuma podružnica Sisak, Vinkovci, Nova Gradiška, Koprivnica, Bjelovar, Našice i Gospić. Prikupljenim sjemenskim materijalom u plasteniku Hrvatskog šumarskog instituta osnovan je plastenički pokus u kojem je svaka provenijencija posijana u plastične kontejnere. Naredne godine bilježena je klijavost posijanih žirova u tri faze u vremenskom periodu od pet tjedana. Najviše klijanaca niknulo je na kod populacije HR-QRO-SI- 112/250, UŠP Našice, šumarija Donji Miholjac, a najmanje kod populacije HR-QRO-SS-123/194, UŠP Sisak, šumarija Lekenik. Na dvogodišnjim sadnicama mjerene su visine sadnica i promjer vrata korijena. Populacija s područja UŠP Vinkovci, šumarija Vrbanja HR-QRO-SI-121/024 pokazala se kao populacija s najvišom prosječnom visinom. Najveći prosječni promjer vrata korijena zabilježen je kod populacije HR-QRO-SI-11/029, UŠP Vinkovci, šumarija Vukovar. Populacija s najmanjom prosječnom visinom kao i promjerom vrata korijena je HR-QRO-SS-311/360, UŠP Gospić, šumarija Korenica. Analizom prikupljenih podataka ustanovljena je genetska raznolikost između ispitivanih populacija. S ciljem daljnjeg istraživanja genetske raznolikosti i diferencijacije hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, osnovat će se genetički testovi potomstva navedenih populacija s trogodišnjim sadnicama na području Uprave šuma Gospić, šumarija Korenica. Rezultati ovog pokusa biti će od interesa značajni i s ekološkog aspekta mogućnosti prilagodbe različitih populacija na drugačije stanišne uvjete i geografski položaj netipičan za razvijanje hrasta lužnjaka. Očekivani rezultati imati će primjenu u očuvanju genofonda i daljnjem istraživanju adaptivne genetske varijabilnosti hrasta lužnjaka. Utvrditi će se da li neke od ispitivanih populacija bolje uspijeva na području Like te da li je moguće oplemenjivanje postojeće populacije sa drugim populacijama hrasta lužnjaka. |
