Popis: |
Udruženje umjetnika Zemlja (1929.–1935.) svojim je djelovanjem zahvatilo gotovo sve najvažnije društvene probleme u hrvatskom dijelu međuratne jugoslavenske državne zajednice. Stvarajući pod geslom „umjetnost i život su jedno“, umjetnici i arhitekti Zemlje su na temeljima ideološki čvrsto utemeljenoga umjetničkog i društveno angažiranog programa stubokom izmijenili hrvatsku umjetničku pozornicu. S obzirom na takvu vrstu djelovanja, Zemlju i njezine umjetnike pratili su mnogi ideološki sukobi, kao i stalan pritisak državnog represivnog aparata. Časopis Danas, urednika Miroslava Krleže i Milana Bogdanovića, koji je tijekom prve polovine 1934. izlazio u Beogradu, pojavio se u trenutku presudnom za djelovanje Udruženja umjetnika Zemlja. Naime, nakon objavljivanja Krležina „Predgovora“ Podravskim motivima Krste Hegedušića (1933.) – u kojem je autor stao u obranu kritički usmjerene i društveno angažirane, ali neovisne umjetnosti s individualnim kvalitetama – unutar članstva Zemlje dolazi do raskola, a Krleža i Hegedušić postaju meta oštre kritike nekih od dojučerašnjih istomišljenika. Danas je, u takvoj konstelaciji, odigrao iznimno važnu ulogu. Na njegovim stranicama Krleža odgovara na napade „slijeva i zdesna“, obračunavajući se i s Đurom Tiljkom, urednikom časopisa Kultura i do „Predgovora“ vjernim zemljaškim ideološkim tumačem i podupirateljem. Nadalje, u Danasu je Krsto Hegedušić otvoreno stao na Krležinu stranu, objašnjavajući važnost piščevih stavova i njegove ideološke usmjerenosti za formiranje temeljnih ideja Zemljina programa. Naposljetku, osim što su na stranicama časopisa publicirana djela nekoliko zemljaša, u posljednjem broju izlazi tekst Vilima Svečnjaka o pariškoj izložbi „lijeve umjetnosti“, koji svjedoči o tome da i nakon „Predgovora“ Hegedušić može računati na ideološki vjerne i agilne suradnike. U ovome izlaganju odredit će se, dakle, mjesto časopisa Danas u povijesti Udruženja umjetnika Zemlja te analizirati oni tekstovi koji su se pokazali presudnima za cjelovito sagledavanje obilježja djelovanja te važne umjetničke skupine. Posebno će se obratiti pozornost na Krležine i Hegedušićeve stavove, koji su Zemlju tijekom 1934. ipak poveli nešto drugačijim putom od onoga koji je bio zacrtan nekoliko godina ranije, prilikom osnivanja Udruženja. |