| Popis: |
U radu se analiziraju trendovi prodanih naklada hrvatskih dnevnih novina i podaci o čitanosti od 2004. do 2013. godine. Ti su podaci stavljeni u odnos s pokazateljima ekonomskog stanja u Hrvatskoj u kriznim godinama nakon 2008. – padom bruto društvenog proizvoda, rastom nezaposlenosti, te s indeksom siromaštva. Rad će, dakle, pokušati dokazati vezu između rapidnog pada tiraže dnevnih novina i sve lošije ekonomske situacije u državi. U Hrvatskoj je u promatranom razdoblju višestruko povećan broj korisnika interneta, koji uz ostalo, na news portalima, blogovima i društvenim mrežama dolaze do informacija koje su donedavno dobivali u dnevnim novinama. U radu ćemo se, dakle, baviti i utjecajem tih tzv. besplatnih izvora informacija na pad tiraža hrvatskih dnevnih novina. U istom razdoblju ugasile su se jedne od najstarijih i nekad najuglednijih dnevnih novina – Vjesnik, a još jedan pokušaj izdavanja novih dnevnih novina propao je nakon samo nekoliko mjeseci izlaženja (21. stoljeće). U velikim financijskim problemima je još nekoliko utjecajnih dnevnih novina – Jutarnji list, Novi list i Glas Istre. Iako izdavači dnevnih novina u Hrvatskoj očekuju promjenu ekonomske klime u državi kao slamku spasa za njihovo posrnulo poslovanje, postavlja se pitanje bi li takva promjena ekonomske situacije bila dovoljna da se to i dogodi ili će one novine koje prežive krizu trebati naći nove načine kako bi zadržale postojeće i eventualno stekle nove čitatelje. Dnevne novine su u Hrvatskoj 2008. godine, dakle prije samo šest godina, bile na svom vrhuncu – njihova ukupna prodana tiraža je rasla u odnosu na prijašnje godine, imale su velik broj čitatelja a s time i visoke prihode od oglasa. Sve se to promijenilo već u sljedećoj godini, a cjelokupno stanje tog dijela novinsko-izdavačke industrije danas je na rubu propasti. |
