| Popis: |
Zadatak ovog diplomskog rada je na odabranom test primjeru provesti analizu ekonomske isplativosti izgradnje solarne elektrane s obzirom na dosadašnje načine poticaja koji su se primjenjivali u Hrvatskoj te novi prijedlog poticanja prema novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, te njihova usporedba. U uvodnom dijelu dan je pregled razvoja solarne energije u EU i RH, te smjerovi razvoja ovog sektora u budućnosti. Opisani su osnovni dijelovi, karakteristike rada i proizvodnje solarnih elektrana te načina njihova priključka na elektroenergetsku mrežu. Dana je kronologija državnih poticaja za FN sustav RH, opisan Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz OIE i kogeneracije kao i novi zakon o OIEiK. Opisani su modeli poticaja i samoopskrbe uz primjere drugih zemalja EU, kao i mogućnosti dobivanja investicijskih poticaja. Zatim su opisani osnovni ekonomski parametri koji se koriste u analizama isplativosti Napravljen je model u excelu za analizu godišnje proizvodnje električne energije prema podacima o osunčanosti za lokaciju Split, kao i model za analizu potrošnje prema dostupnim podacima o potrošnji od HEP ODSa. Proračun prihoda napravljen je u dvije varijante, prema starom i novom zakonu, a investicijski troškovi i troškovi održavanje jednaki su za oba slučaja. Analiza ekonomske isplativosti izgradnje solarne elektrane detaljno je objašnjena za oba slučaja i popraćena primjerom iz excel modela. Iz provedenih analiza zaključak je da je stari model zakona o Tarifnom sustavu koji je donesen 2007. išao na ruku proizvođačima, gdje je bilo omogućeno vrlo brzo vratiti uloženi kapital i ostvariti značajnu dobit, ali dugoročno gledano poticajne cijene su bile nerealne. Promjenom zakona 2016. godine prema uzoru na druge europske zemlje, napravljen je model u kojem nema direktne prodaje energije u mrežu, već se vrši svojevrsna kompenzacija, gdje se nakon podmirenja vlastite potrošnje samo viškovi prodaju u mrežu po posebno definiranim tržišnim cijenama. Ovaj model je dugoročno gledano realniji, a analiza je pokazala da je također isplativ za investitora, samo sa manjom dobiti od prethodnog modela. U budućnosti gdje očekujemo manju cijenu opreme i povećanje maloprodajne cijene električne energije parametri isplativosti će biti bolji, te će ovaj model zadovoljiti i proizvođače i opskrbljivače. |
