| Popis: |
Svekolike promjene koje neumitno zahvaćaju suvremeno društvo odražavaju se i na učenje i poučavanje. U kontekstu ovih promjena, čitanje kao jedna od četiriju jezičnih djelatnosti još uvijek je temeljni način primanja informacija u svrhu akademskog postignuća, ali i u svrhu zabave, opuštanja i svojevrsnog bijega od stvarnosti. Stoga je provedeno istraživanje imalo za cilj utvrditi čitalačke navike ispitanika, njihove stavove o informalnim i neformalnim oblicima razvijanja čitalačkih vještina, strategijama čitanja i poučavanju strategija čitanja. Istraživanjem, koje je provedeno online, obuhvaćeno je N=109 studenata integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog učiteljskog studija Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osnovni instrument istraživanja bio je polustrukturirani anonimni upitnik koji se sastoji od tri dijela. Prvi dio upitnika sadrži pitanja o stavovima prema čitanju i čitalačkim navikama budućih učitelja, drugi dio je prilagođeni upitnik o metakognitivnim strategijama čitanja (SORS, Mokhtari i Sheorey, 2002 ), a treći dio upitnika odnosio se na moguću primjenu metakognitivnih strategija u poučavanju čitanja. Analizom dobivenih podataka utvrđeno je da većina ispitanika ima pozitivan stav prema čitanju i smatra da se čitačke vještine usvajaju i u informalnom i neformalnom okruženju. Također je ustanovljeno kako bi se većina ispitanih studenata pri poučavanju čitanja koristila istim strategijama čitanja koje i sami najčešće upotrebljavaju pri čitanju. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da bi poticanje primjene strategija čitanja tijekom studija vjerojatno rezultiralo i češćom primjenom tih strategija u kontekstu poučavanja čitanja u primarnom obrazovanju, a što bi posljedično moglo imati pozitivne učinke na čitalačku pismenost mlađih generacija. |
