| Popis: |
Svrha: Jahodin model latentne deprivacije najčešće je teorijsko polazište za ispitivanje povezanosti nezaposlenosti i mentalnog zdravlja. Prema ovom modelu, zaposlenje, osim što osigurava redovite prihode i financijsku sigurnost, omogućuje zadovoljenje duboko ukorijenjenih psiholoških potreba koje u suvremenom društvu nije moguće osigurati na drugačiji način. Cilj rada je provjeriti konstruktnu valjanost Upitnika latentne i manifesne dobrobiti (Muller i sur., 2005), njegovu pouzdanost te prediktivnu valjanost u objašnjenju interindividualnih razlika u mentalnom zdravlju. Metoda: U istraživanju je sudjelovalo 209 nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade (Mdob=44.9 ; SD=10.45 ; 58.9% muškog spola). Rezultati: Provedene statističke analize i provjera latentne strukture skale potvrdili su kako je šesterofaktorska struktura LAMB upitnika replicirana na hrvatskome uzorku siromašnih osoba. Prema dobivenim rezultatima podatcima najbolje pristaje ESEM model (χ2=771.050, df=429 ; CFI=.902 ; TLI=.856 ; SRMR=0.039 ; RMSEA=0.062 [0.055-0.069]). LAMB upitnik je pouzdan i valjan mjerni instrument čijih svih šest dimenzija u smislu konvergentne valjanosti značajno pozitivno korelira s mentalnim zdravljem. Rezultati analize traga s manifesnim varijablama pokazali su kako su doživljaj svrhe, društveni status i razina aktivnosti značajni prediktori mentalnog zdravlja nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade. Zaključak: Radom je potvrđen konceptualni model latentne deprivacije na uzorku teško zapošljivih osoba te je utvrđena valjanost LAMB upitnika za korištenje u hrvatskom istraživačkom prostoru. Rezultati istraživanja impliciraju kako je podršku korisnicima zajamčene minimalne naknade važno usmjeriti na njihovo mentalno zdravlje i latentnu deprivaciju. |
