Strogi prirodni rezervat Bijele i Samarske stijene i zaštićena područja u Republici Hrvatskoj

Autor: Fabijanov, Vesna
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2013
Předmět:
Popis: Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11) utvrđuje devet kategorija zaštićenih područja. To su: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture. Zaštićena područja svojom ljepotom, bogatstvom i raznolikošću predstavljaju veliku vrijednost i jedno od najznačajnijih prirodnih dobara Republike Hrvatske. Hrvatska je izrazito bogata u smislu krajobrazne i biološke raznolikosti. Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj su zaštićena 433 područja. Nacionalnim parkovima i parkovima prirode upravljaju javne ustanove koje je osnovala Vlada Republike Hrvatske, dok ostalim zaštićenim područjima upravljaju županijske javne ustanove, a zadaća im je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih područja. Javne ustanove koje upravljaju parkovima prirode imaju i ulogu nadzora nad obavljanjem dopuštenih gospodarskih djelatnosti u cilju osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara. Strogi rezervat je područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode, te obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa. U Hrvatskoj su dva područja proglašena strogim rezervatima. To su Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu, te Bijele i Samarske stijene. Bijele i Samarske stijene nalaze se u sklopu planinskog lanca Velika Kapela, u njegovom središnjem dijelu, jugoistočno od Mrkoplja. Proglašene su strogim rezervatom 1985. godine i predstavljaju jedinstven geomorfološki fenomen krša, uvjetovan tektonskim silama u doba oligomiocena, te podlogom izgrađenom pretežno od uslojenih vapnenaca. Priroda je tu stvorila nevjerojatne oblike u snježnobijelom kamenu, kojima je zasjenila i neka ljudska umjetnička djela.
Databáze: OpenAIRE