| Popis: |
Istraživanja su pokazala da promatranje tuđe patnje i pomaganje može dovesti do zamora, ali i zadovoljstva suosjećanjem kod pomagača. Ti se osjećaji prema poslu zajedničkim imenom nazivaju profesionalnom kvalitetom života. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu zamora (sagorijevanja i sekundarnog traumatskog stresa) i zadovoljstva suosjećanjem kod medicinskih sestara, ispitati njihov odnos kako međusobno tako i sa socijalnom podrškom (privatnom i poslovnom), negativnom emocionalnošću i samosuosjećanjem. Promatrala se i prediktivna uloga navedenih varijabli, a iznad svega doprinos samosuosjećanja. U online anketi sudjelovalo je 250 medicinskih sestara. Za prikupljanje podataka korištena je Skala socijalne podrške u obitelji i na poslu (Šimunić, Gregov i Prorokov, 2016), upitnik ProQOL-5 (Stamm, 2010), Skala samosuosjećanja (Neff, 2003) i podljestvica emocionalne negativnosti iz upitnika ličnosti BFI-2 (Soto i John, 2017). Utvrđeno je da su sve tri domene profesionalne kvalitete života umjereno zastupljene. Provedbom triju hijerarhijskih regresijskih analiza zaključeno je da viša negativna emocionalnost i dob uspješno predviđaju višu razinu STS-a. Negativna emocionalnost, niža socijalna podrška, zadovoljstvo suosjećanjem i samosuosjećanje značajno pridonose višim razinama sagorijevanja. Niža socijalna podrška nadređenog i obitelji te samosuosjećanje uspješno predviđaju zadovoljstvo suosjećanjem, a samosuosjećanje pokazuje i medijacijski efekt na odnos negativne emocionalnosti i zadovoljstva suosjećanjem. |
