| Popis: |
Polazeći od prioriteta javne skrbi za djecu u Republici Hrvatskoj, analizirane su promjene i rezultati koji se u proteklom desetljeću mogu smatrati pozitivnima , kao i određeni aspekti stručnog rada u kojima nije došlo do bitnih pomaka. Nadalje razmotrene su određene tendencije u općoj i stručnoj javnosti koje djeluju na kvalitetu provedbe socijalne skrbi za djecu, posebice stavovi i mišljenja prema posvojenju, udomiteljstvu i institucionalnom smještaju ali i pojava tzv. „klatna u zaštiti djece“ gdje negativni događaji dovode do cikličkih promjena u radu stručnjaka. Pozornost je u prezentaciji posvećena i izazovima odabira pravog trenutka za smještaj djece te osiguravanja trajnosti i stabilnosti. Dani su i primjeri iskustava i pitanja iz supervizijske prakse a u kojima je naglašena potreba za podjelom odgovornosti za zaštitu djece i u odnosu na druge javne sustave, kao i vezano uz međusektorsku i unutarsektorsku suradnju. Prikazane su situacije kada posvojenje nije najbolji oblik zaštite interesa djece te u zaključku dano nekoliko temeljnih daljnjih smjernica za poboljšanje sustava alternativne skrbi. |
