| Popis: |
Prirodni plin se opravdano smatra energentom budućnosti u svijetu. Međutim, promatrajući plin kroz globalnu perspektivu, on postaje i sve jači politički faktor u rukama „plinskih velesila“ i izvor nesigurnosti i „tmurne“ perspektive većeg dijela svijeta koji je ovisan o tom energentu. Zbog toga sve veći geopolitički izazov 21. stoljeća postaje pitanje sigurne i pouzdane opskrbe plinom. Jedan od pokušaja rješavanja ove situacije je okretanje drugim izvorima dobave plina, odnosno osiguranje dobave ukapljenog prirodnog plina (eng. LNG - liquified natural gas). Upravo zbog toga LNG terminale u Europi prvenstveno treba promatrati kao geostrateške projekte, o čijoj se gradnji ne odlučuje isključivo temeljem komercijalnih (ekonomskih) kriterija nego i iz geopolitičkih razloga povećanja sigurnosti opskrbe s ciljem osiguranja alternativnih dobavnih pravaca. Geostratešku ulogu alternativnih dobavnih pravaca plina, prepoznala je i Europska unija koja se sve više zalaže za realizaciju izgradnje LNG terminala na otoku Krku zbog njegovog povoljnog geostrateškog položaja. Uvažavajući navedeno, izgradnja geostrateškog projekta LNG terminala na otoku Krku nedvojbeno će imati za cilj jačanje geopolitičkog položaja Republike Hrvatske prvenstveno među zemljama gravitirajuće regije kao i mogućeg pozicioniranja Republike Hrvatske kao važnog plinskog čvorišta u ovom dijelu Europe. Upravo zbog toga, može se reći da ovaj projekt nadrasta ne samo hrvatske već i regionalne potrebe za plinom. Kroz ideju povezivanja hrvatskog i poljskog LNG terminala, odnosno primjenu koncepta Baltik-Jadran, ovaj je projekt prerastao u transregionalni, europski projekt, a Hrvatsku pozicionirao na geostratešku kartu Europe i svijeta. Naime, dominacija nad izvorima energije, a posebno plina (konvencionalnog goriva s najmanjim CO2 emisijama), nedvojbeno je da će u bliskoj budućnosti određivati nositelje globalne političke moći suvremenog globaliziranog gospodarstva. |
