| Popis: |
Geografski položaj Konavala je pogodovao razvoju poljoprivrede duž čitavog područja ; od obalnog pojasa, preko krškog polja, do plodnih vrtača u brdskom predjelu. Poljoprivreda je sa sobom vukla brojne oblike suhozidne gradnje, od kojih su zajzastupljenije suhozidne terase, unutar kojih se razlikuju brojni tipovi. Uslijed napuštanja poljoprivrede kao primarne djelatnosti u Konavlima i sve većeg zaraštanja poljoprivrednih krajobraza, suhozidne strukture ostaju skrivene pod gustim sklopom vegetacije. Stoga se javila potreba za inventarizacijom i registriranjem suhozidnih oblika u Konavlima, a kako bi isto bilo temelj za promišljanje novih modela planiranja i upravljanja. Terenskim radom su istražena sva konavoska sela, njih 32. Na temelju podjele prema adminstrativnim granicama sela, zabilježeni su reprezentativni suhozidni oblici. Sela su opisivana putem terenskih obrazaca, prema zadanim kriterijima koji se odnose na tipove naselja, poljoprivredne površine, suhozidne strukture i vizualnu procjenu karaktera krajobraza. Kroz intervjue sa lokalnim ispitanicima istražene su tehnike suhozidne gradnje. Istražene su inozemne metode upravljanja ruralnim krajobrazima, te analizirani sektorski pristupi upravljanja i zaštite krajobraza u Hrvatskoj. Utvrđena je nedefiniranost modela upravljanja ruralnim krajobrazima i suhozidima, pa su stoga predložene mjere upravljanja na državnoj i prijedlozi unapređenja suhozidne baštine na lokalnoj razini. |
