| Popis: |
Monografija je podijeljena u četiri poglavlja. U prvom poglavlju, Kultura i identitet, definiraju se pojmovi kultura, kulturna inteligencija i identitet. Budući da postoje brojne definicije kulture, prikazane su one koje su relevantne za razmatranje problematike interkulturnog obrazovanja. Kulturna inteligencija definira se kao sposobnost efikasnog funkcioniranja u situacijama koje karakterizira kulturna raznolikost, a sadrži četiri faktora: metakognitivni, kognitivni, motivacijski i bihevioralni. Pojam identiteta razmatra se u smislu osobina razmišljanja i predodžaba koje ljudi imaju o sebi, a za problematiku interkulturnog obrazovanja posebno su zanimljive esencijalističke i neesencijalističke definicije identiteta. Prva skupina definicija polazi od ideje da svaka etnička, odnosno kulturna grupa posjeduje apsolutan i fiksiran skup povijesnih osobina koje stvaraju njezin identitet, a neesencijalističke se definicije usmjeravaju prema osobinama koje su zajedničke članovima etničke, odnosno kulturne grupe, ali i prema razlikama unutar nje. Takva definicija uzima u obzir činjenicu da su identiteti suvremenog društva promjenljivi, nezavisni, neodređeni i mnogostruki, pa su fiksnost, koherentnost i stabilnost identiteta u suvremenom društvu dovedeni pod znak pitanja. Drugo poglavlje, Interkulturna komunikacijska kompetencija, donosi teorijska i empirijska razmatranja fenomena interkulturne komunikacijske kompetencije, odnosno sposobnosti efikasne interakcije u multikulturnim sredinama. Navedena kompetencija obuhvaća kognitivnu, afektivnu i bihevioralnu sposobnost, pa se u tom smislu razmatraju pojmovi interkulturne svijesti, interkulturne osjetljivosti i interkulturne efikasnosti. U nastavku slijedi objašnjenje pojma interkulturnih stavova te interkulturne kompetencije učitelja. U trećem poglavlju, Interkulturno glazbeno obrazovanje, razmatra se problematika interkulturnog obrazovanja općenito, koje promiče promjenu postojećeg obrazovnog sustava i usmjerava se prema ideji jednakih obrazovnih mogućnosti za sve učenike. Temeljna je postavka interkulturnog obrazovanja da bi svi učenici trebali imati jednake obrazovne mogućnosti, odnosno mogućnosti akademskog postignuća. U nastavku se prikazuje problematika interkulturnog umjetničkog obrazovanja, kao obrazovanja koje ima važnu društvenu i kulturnu ulogu, i koje predstavlja važan dio interkulturnog obrazovanja općenito. Interkulturne umjetničke forme pomažu učenicima u procjenjivanju različitih kategorija estetskih objekata, razumijevanju kulturnih tradicija, osiguravajući pritom transnacionalne veze koje povezuju učenike s raznolikim kulturnim naslijeđem svih članova društva. U razmatranju interkulturnoga glazbenog obrazovanja polazi se od njegova povijesnog pregleda te se prikazuju različiti pristupi i filozofije interkulturnoga glazbenog obrazovanja. Slijedi razmatranje interkulturnoga glazbenog obrazovanja i njegove povezanosti s interkulturnom komunikacijskom kompetencijom te definiranje pojma muzikalnosti u kontekstu interkulturnoga glazbenog obrazovanja. U Zaključku se ukazuje na važnost interkulturnog (glazbenog) obrazovanja za život u suvremenom društvu koje karakterizira globalizacija i brojne migracije. |
