| Autor: |
Banov, Katarina, Galović, Iva, Ljuština, Neva, Šikić, Silvija |
| Přispěvatelé: |
Despot Lučanin, Jasminka, Černja, Iva, Lopižić, Josip, Rudolfi, Nelija |
| Jazyk: |
chorvatština |
| Rok vydání: |
2012 |
| Předmět: |
|
| Popis: |
Pretpostavlja se postojanje međugeneracijskog prijenosa različitih ponašanja uključujući i brigu za ostarjelog roditelja. Model solidarnosti Silversteina i sur. (2002) objašnjava kako recipročnost odnosa majke i kćeri nužno ne uvjetuje brigu za ostarjelog roditelja te kako su i djeca koja nisu doživjela zadovoljavajući prijenos dobara od strane svojih roditelja spremna pružiti brigu istome u starijoj dobi. Ovim istraživanjem pokušali smo provjeriti odnos percipirane kvalitete odnosa s majkom mjerene upitnikom Mother-Adult Daughter Questionnaire (MAD) (Rastogi, 2002) i očekivanja o brizi za nju u starijoj dobi operacionaliziranom rezultatom na upitniku Hamona i Bliesznera (1990). Iz perspektive kćeri prikupljeni su odgovori 49 žena u rasponu dobi od 15 do 25 godina, dok su iz perspektive majki prikupljeni odgovori 45 žena raspona dobi od 35 do 70 među kojima je njih 23 također ispunilo upitnike iz perspektive kćeri. Pronađena je razlika u očekivanju o brizi prema majci u starijoj dobi od strane kćeri i majki. Kćeri više očekuju od sebe u pružanju brige starijoj majci nego što to majke očekuju od njih. S druge strane, majke namjeravaju pružiti veću brigu svojoj majci (kada su u ulozi kćeri) nego što to očekuju od svoje kćeri. Dakle, kćeri u obje generacije ne razlikuju se u očekivanju o brizi za majku u starijoj dobi iz čega bi se moglo naslutiti postojanje međugeneracijskog prijenosa pogleda na odgovornost za roditelja u starijoj dobi. Povezujući očekivanja o brizi s procjenom bliskost odnosa majki i kćeri, pronađeno je da mlađa generacija kćeri namjerava pružiti veću brigu svojoj majci ako ju doživljava bližom. Ipak, ta razlika ne postoji kod starije generacije kćeri koje imaju visoko očekivanje o brizi za svoje majke bez obzira na percipiranu bliskost odnosa. Majke i kćeri slično vrednuju različite oblike potpore osobi starije dobi, posebno komunikaciju i emocionalnu potporu. Najmanje se očekuje suživot ili prilagodba drugih obaveza kćeri potrebama roditelja. Ipak, majke više od kćeri vrednuju njenu prisutnost u posebnim prilikama. Dobiveni rezultati mogu se povezati s većom osviještenosti majke o potrebama ostarjelog roditelja zbog neposrednosti situacije ili u okviru spomenutog modela solidarnosti. S obzirom na ograničenja broja ispitanika i metodologije, ovo ispitivanje može poslužiti kao predložak za dalja istraživanja koja bi trebala uključiti dodatne varijable poput zdravlja ostarjelih roditelja, razlike u dobi i drugo. |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
