| Popis: |
Cilj je bio utvrditi koji klinički i spirometrijski parametri su značajni u procjeni stupnja kontrole astme u djece i mladeži. Ispitano je 155 djece (4-11 godina, 12-21 godinu). Koristeći GINA smjernice, podjeljeni su u tri skupine prema stupnju kontrole astme. Usporedili smo rezultate njihovog Asthma Control Testa-a (ACT), spirometrijskih parametara, frakcije izdahnutog dušičnog oksida (FENO), ekspoziciju alergenu, podatke o potrebi za Ventolinom, respiratornoj infekciji, posjete hitnoj službi i hospitalizaciji u periodu od prethodnog pregleda sa stupnjem kontrole njihove astme. U objema dobnim skupinama statistički značajnu povezanost sa procjenom kontrole astme imali su: ekspozicija alergenu (x2=13.71, p=0.03), potreba za Ventolinom (x2=59.16, p=0.000), respiratorna infekcija u periodu od prethodnog pregleda (x2=11.77, p=0.002), posjeti hitnoj službi (x2=12.96, p=0.001) i hospitalizacija (x2=6.81, p=0.033) u periodu od prethodnog pregleda te spirometrijski parametri: FEV 1 (p=0.01) i MEF50 (p=0.03). U mlađoj i u starijoj dobnoj skupini ACT (ACT 4-11, ACT 11-21) je statistički značajno povezan sa procjenom stupnja kontrole astme (p=0.000). FENO, mjeren u jednoj vremenskoj točki, nije se pokazao statistički značajnim kao parametar u procjeni kontrole astme među našim pacijentima (p=0.36). U procjeni kontrole astme statistički značajnim parametrima pokazali su se: simptomatologija, ekspozicija alergenu, parametri plućne funkcije, ACT, potreba za dodatnim lijekovima. Ovakav način praćenja FENO-a mjerenog u jednoj vremenskoj točki, vjerojatno zbog velikih individualnih razlika, nije se pokazao značajnim parametrom u procjeni kontrole astme. |
