| Popis: |
Domaća i inozemna istraživanja potvrđuju uključivanje adolescenata u igre na sreću te ukazuju na sve veću zastupljenost psihosocijalnih problema povezanih s kockanjem kod ove populacije, pri čemu je prevalencija u Europi od 0.2% do 12.3% (Ricijaš i sur., 2016 ; Calado i sur., 2017). U okviru sustava obrazovanja stručnjaci psihosocijalnog profila rade s općom populacijom adolescenata, prije svega kroz univerzalne preventivne i rane intervencije. S druge strane, sustav socijalne skrbi primarno je usmjeren pružanju tretmanskih intervencija u kontekstu problema u ponašanju mladih (delinkventno ponašanje, ovisnosti i slično). Cilj ovog istraživanja je ispitati u kojoj se mjeri stručnjaci zaposleni u sustavima obrazovanja i socijalne skrbi susreću s mladima koji su razvili probleme povezane s kockanjem, u kojoj mjeri smatraju da su kompetencije za rad s njima važne, u kojoj mjeri sebe smatraju kompetentnima za pružanje intervencija te imaju li znanja o resursima u zajednici za ovo specifično područje. Istraživanje je provedeno tijekom 2018. godine, a uzorak sudionika čini ukupno N=243 stručnjaka (n=120 stručnih suradnika u srednjim školama, Mdob=41.66 ; n=123 stručnjaka zaposlenih u sustavu socijalne skrbi, Mdob=40.78). Rezultati općenito pokazuju kako stručnjaci iz oba sustava kompetencije za rad s mladima s problemima povezanim s kockanjem smatraju važnima, ali sebe u manjoj mjeri smatraju kompetentnima za rad s tom populacijom te su nedovoljno informirani o postojećim resursima u zajednici. Rezultati će biti interpretirani u kontekstu hrvatske prakse i unaprjeđenja kvalitete intervencija za mlade s problemima povezanim s kockanjem, kao i adresiranja potreba za dodatnim edukacijama i cjeloživotnog učenja stručnjaka psihosocijalnog profila. |
