Popis: |
U posljednjih nekoliko godina Hrvatska i Bosna i Hercegovina suočene su s velikim dolaskom izbjeglica i migranata iz različitih zemalja. Iako ovakvi događaji predstavljaju veliki izazov za fizičko i mentalno zdravlje izbjeglica i migranata, to je također veliki izazov za one koji se s njima svakodnevno susreću pružajući im pomoć. Zaposlenici i volonteri koji rade poslove vezane uz ranjive skupine kao što su izbjeglice često su i sami ranjivi te izloženi velikom broju stresova i traumatskih događaja koji mogu imati učinak na njihovu dobrobit i svakodnevno funkcioniranje. Uz teškoće koje mogu doživljavati radom na terenu, osobe koje rade s ranjivim skupinama često su izložene stresnim i traumatskim događajima korisnika s kojima rade. Taj stres kao i stanje koje nastaje uslijed pomaganja i želje za pomaganjem traumatiziranim pojedincima, a koje pokazuje simptome slične posttraumatskom stresnom poremećaju, naziva se sekundarni traumatski stres. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati sekundarni traumatski stres i mehanizme suočavanja sa stresom osoba koje rade s izbjeglicama i migrantima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U istraživanju je sudjelovalo 100 osoba (Ž=71), dobi od 20 do 61 godinu koji rade ili volontiraju s izbjeglicama i migrantima u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. Rezultati su pokazali kako osobe koje rade s izbjeglicama i migrantima češće koriste mehanizme suočavanja sa stresom usmjerene na problem, nakon toga usmjerene na emocije, a najmanje koriste mehanizme izbjegavanja. Uz to, značajno više razine sekundarnog traumatskog stresa imaju mlađi pojedinci, žene te oni koji su manje zadovoljni kvalitetom života, organizacijom u kojoj rade i suradnjom s kolegama unutar vlastite organizacije. Također, oni koji koriste mehanizme usmjerene na izbjegavanje imaju manje radnog iskustva, rade s maloljetnicima bez pratnje i koji su se osjećali manje spremni za rad s izbjeglicama i migrantima prije početka rada. Imajući na umu važnost mentalnog zdravlja i dobrobiti osoba koje rade s izbjeglicama i migrantima, ovo istraživanje, uz znanstvenu, ima i praktičnu svrhu i mogućnost razvoja programa utemeljenih na dokazima, s ciljem zaštite pružatelja usluga i osoba koje rade s traumatiziranim populacijama. |