Obrazovno-političke postavke u Europskoj uniji: što o obrazovanju možemo naučiti od Sparte i Atene?
| Autor: | Ivana Batarelo Kokić, Tonći Kokić |
|---|---|
| Jazyk: | English<br />Croatian |
| Rok vydání: | 2021 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Nova Prisutnost, Vol XIX, Iss 3, Pp 541-556 (2021) |
| Druh dokumentu: | article |
| ISSN: | 1334-2312 1848-8676 |
| DOI: | 10.31192/np.19.3.5 |
| Popis: | Razumijevanje rodoslovlja i društvene uvjetovanosti promjena obrazovnih sustava može se tražiti u antičkim izvorima: Sparti i Ateni. Interpretacijom su uspoređeni obrazovni sustavi antičkih polisa, a neka njihova obilježja su na razini jukstapozicije uspoređena s obrazovnim politikama Europske unije. Usporedbom je potvrđena hipoteza o postojanju zajedničkih prioritetnih odgojno-obrazovnih tema u društvima istog rodoslovlja na različitom stupnju povijesnog i tehnološkog razvoja. Stereotipna interpretacija vidi Spartu kao zajednicu hrabrih patriota vojnika u kojoj je obrazovanje bilo apsolutno politički institucionalizirano, dok se Atena percipira kao demokratska zajednica humanistički obrazovanih slobodnih građana bez izravne stroge političke kontrole obrazovanja. Na razini jukstapozicije, antički obrazovni sustavi uspoređeni su sa suvremenom europskom obrazovnom politikom s obzirom na: (1) svrhu obrazovanja; (2) dostupnost obrazovanja; (3) strukturiranost kurikuluma i vrijednosne pokazatelje; (4) prepoznavanje talenta i (5) praćenje kvalitete obrazovanja. U zaključku rada navode se ograničenja studije te se naglašava temeljna srodnost tema koje su se istakle analizom. |
| Databáze: | Directory of Open Access Journals |
| Externí odkaz: |
|