Prema implementaciji istraživačkog integriteta u biomedicinskim istraživanjima

Autor: Roje, Rea
Přispěvatelé: Marušić, Ana, Polašek, Ozren, Duplančić, Darko, Katavić, Vedran, Vukojević, Katarina, Baždarić, Ksenija
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2023
Popis: Aims: Studies described in this doctoral thesis aimed to explore and synthesize information on the promotion and implementation of RI and RI guidance documents in biomedicine compared to other disciplines. The focus was on defining the possible improvements for research integrity guidance and processes aimed at research integrity implementation in biomedicine. Methods: Country report cards were used for exploring existing research integrity frameworks in Europe, while scoping reviews were employed for exploring and mapping research integrity guidance documents, as well as factors that impact the implementation of research integrity and guidance documents. Explorative semi-structured interviews were conducted with various stakeholders with experience in research integrity to explore more in-depth research integrity guidance documents and implementation processes. Results: Country report cards showed prominent differences between European countries regarding the national research integrity frameworks and investing efforts in research integrity. A scoping review of research integrity guidance documents showed that many guidance documents exist in biomedicine, however, there are significant differences in their content and structure. At the same time, the scoping review revealed a lack of research integrity guidance documents in other disciplines. A scoping review of factors influencing the implementation of research integrity pointed to some major challenges the biomedical field faces, such as conflict of interest and a competitive and pressuring environment that impacts the quality of research. Developing research integrity guidance documents, establishing research integrity education, and specialized research integrity bodies were seen as factors that can enhance research integrity implementation. Interviews with research integrity experts revealed the need for more structured, disciplinary-tailored guidance based on direct researchers’ input. Conclusion: National structures for research integrity often differ between countries as each country has its legal framework and context, and differences at the national level lead to even more discrepancies between research organizations. Existing research integrity guidance documents are numerous but, at the same time, suboptimal, which influences their implementation in practice. Standard operating procedures seem to be valued by biomedical researchers, although they are still not a usual research integrity guidance in any field but could be developed to standardize some approaches to research integrity.
Ciljevi: Istraživanja opisana u ovoj disertaciji imaju za cilj istražiti i sintetizirati informacije o dokumentima za promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti, kao i informacije o čimbenicima koji utječu na implementaciju ovih dokumenata te same znanstvenoistraživačke čestitosti u biomedicini i drugim znanstvenim disciplinama. Fokus istraživanja bio je pronaći odgovore na pitanja o mogućim poboljšanjima dokumenata za promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti, kao i procesa implementacije navedenih dokumenata u biomedicini. Metode: Za istraživanje postojećih nacionalnih struktura znanstvenoistraživačke čestitosti u Europi korištene su kartice s izvješćima zemalja. Pretražnim pregledima literature identificirani su i procijenjeni dokumenti za promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti, kao i čimbenici koji utječu na implementaciju navedenih dokumenata. Kvalitativna studija, u obliku intervjua s različitim dionicima iz područja znanstvenoistraživačke čestitosti provedena je kako bi se detaljnije istražili problemi i potencijalna poboljšanja u stvaranju i implementaciji dokumenata za promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti. Rezultati: Kartice s izvješćima Europskih država pokazale su značajne razlike između država u pogledu nacionalnih struktura za znanstvenoistraživačku čestitost. Pretražni pregled literature o dokumentima za promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti pokazao je da navedeni dokumenti postoje u biomedicini u značajnom broju, ali su razlike u strukturi i sadržaju ovih dokumenata značajne. Nadalje, uočen je značajan nedostatak dokumenata za promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti u drugim znanstvenim disciplinama. Pretražni pregled literature o čimbenicima koji utječu na promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti ukazao je na velike izazove s kojima se biomedicina suočava, a koji uključuju, između ostalog, sukob interesa te veliku konkurentnost i pritiske koji u konačnici utječu na kvalitetu istraživanja. Razvoj dokumenata za promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti, obrazovanje u ovom području te uspostava specijaliziranih organizacijskih tijela uočeni su kao čimbenici koji mogu utjecati na poboljšanje promicanja i održavanja visoke razine znanstvenoistraživačke čestitosti. Provedeni intervjui ukazali su na potrebu za dokumentima i smjernicama koji će biti detaljniji te prilagođeni potrebama određene znanstvene discipline. Zaključak: Nacionalne strukture za znanstvenoistraživačku čestitost značajno se razlikuju između država što dovodi do još veće nejednakosti između istraživačkih institucija. Postojeći dokumenti za promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti su brojni, ali često nisu optimalni
Databáze: OpenAIRE
Externí odkaz: