Jezične promjene i feministička kritika jezika
| Autor: | Mislava Bertoša |
|---|---|
| Jazyk: | chorvatština |
| Rok vydání: | 2001 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Revija za sociologiju Volume 32 Issue 1-2 |
| ISSN: | 1846-7954 0350-154X |
| Popis: | U tekstu se ispituju teorijsko-aktivistički načini na koje feministička kritika jezika pristupa jezičnim promjenama. Jedno je od bitnih obilježja jezika njegova nestalnost i podložnost neprestanoj promjenjivosti. Feminizam pristupa promjenama u jeziku preispitujući valjanost lingvističkih teza s obzirom na rodnu perspektivu, promatrajući jezične promjene s različitih aspekata i svjesno zadirujući u gramatiku i leksik s ciljem mijenjanja seksističnih struktura i značenja. U tekstu se donosi pregled feminističkog pristupa raznolikim jezičnim promjenama: tzv. promjenama u odvijanju, kontekstualnim i nesvjesnim promjenama, a posebna je pažnja posvećena aktivističkom uvođenju svjesnih promjena i prijedlozima za feminističku jezičnu reformu na engleskim govornim područjima, ali uz pokušaj ocrtavanja stavova o seksističnosti hrvatskoga jezika u zagrebačkim feminističkim knigovima. Uspoređujući uvođenje feministički intoniranih promjena u engleski i hrvatski jezik zaključuje se da specifična obilježja gramatičke strukture hrvatskoga onemogućuju jednostavno preuzimanje engleskoga modela i zahtijevaju drugačiju razradu problema. The text examines the theoretical and activistic ways on which the feminist critique approaches linguistic changes. One of the important features of language are its variability and subjection to constant change. Feminism approaches the changes in language by reexamining the validity of linguistic hypotheses taking into consideration the gender perspective, by looking at linguistic changes from different aspects and by consciously affecting grammar and vocabulary with the aim of changing the sexistic structures and meanings. The author presents a review of the feminist approach to various linguistic changes: the so-called changes in progress, contextual and unconscious changes, with an emphasis on the activistic introduction of conscious changes and on the suggestions for a feminist linguistic reform in the English speaking world, but with an attempt to outline the attitudes towards the sexistic nature of Croatian language in the Zagreb feministic milieu. Comparing the introduction of changes coloured by feminism into the English and Croatian languages the author concludes that the specific features of Croatian grammatic structure make it impossible to simply take over the English model and that they ask for a different elaboration of the problem. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|