Osjetljivost dijagnostičkih testova za suho oko kod bolesnika s blefarospazmom

Autor: Dubravka Biuk, Maja Vinković, Suzana Matić, Mario Bradvica, Egon Biuk, Tvrtka Benašić
Jazyk: angličtina
Rok vydání: 2017
Předmět:
Zdroj: Acta clinica Croatica
Volume 56.
Issue 3.
ISSN: 1333-9451
0353-9466
Popis: The aim of the study was to evaluate diagnostic tests for keratoconjunctivitis sicca (Schirmer test, tear break-up time (TBUT) test, and corneal staining with fluorescein and lissamine green dye) in patients with blepharospasm. This prospective study included 60 female patients older than 40 with blepharospasm, divided into two groups according to clinical symptoms. For fluorescein test, the surface under the ROC curve was 1.0 with standard error (SE) 0 and 95% confidence interval (95% CI) 0.940-1.0; for Schirmer test, the surface under the ROC curve was 0.817 with SE 0.0555 and 95% CI 0.696-0.905; for lissamine green test, the surface under the ROC curve was 0.813 with SE 0.056 and 95% CI 0.691-0.902; and for TBUT test, the surface under the ROC curve was 0.772 with SE 0.061 and 95% CI 0.645-0.870. According to the results of ROC curve, which determines the sensitivity and specificity of normal values, comparison of diagnostic tests for keratoconjunctivitis sicca used in this study showed that fluorescein test had the best sensitivity and specificity. Schirmer test should be avoided in patients with blepharospasm because its results are influenced by frequent blinking and are not appropriate for study interpretation. Despite the pathologic values of TBUT test (numerically), this test is still acceptable for patients with blepharospasm because its interval takes more time than the interval between two blinks.
Cilj istraživanja bio je usporediti dijagnostičke testove za konjunktivitis sicca (Schirmerov test, test raskidanja suznog filma (engl. tear break-up time test, TBUT) i testove bojanja rožnice fluoresceinom i zelenom bojom lisamin) kod bolesnika s blefarospazmom. Prospektivnom studijom obuhvaćeno je šezdeset ispitanica starijih od četrdeset godina kojima je dijagnosticiran blefarospazam. Ispitanice su podijeljene u dvije skupine ovisno o kliničkim simptomima. Površina ispod krivulje ROC za fluoresceinski test iznosila je 1,0 uz standardnu grešku (SE) 0 i interval pouzdanosti (95% CI) 0,940-1,0; za Schirmerov test je površina ispod krivulje ROC iznosila 0,817 uz SE 0,0555 i 95% CI 0,696-0,905; za test sa zelenom bojom lisamin površina ispod krivulje ROC bila je 0,813 uz SE 0,056 i 95% CI 0,691-0,902; te za test TBUT je površina ispod krivulje ROC bila 0,772 uz SE 0,061 i 95% CI 0,645-0,870. U studiji je prema rezultatima krivulje ROC, kojom se utvrđuje osjetljivost i specifičnost normalnih vrijednosti, fluoresceinski test imao najbolju osjetljivost i specifičnost u usporedbi s drugim testovima koji se primjenjuju u dijagnosticiranju suhog keratokonjunkitivitisa. Izvođenje Schirmerova testa ne preporuča se u bolesnika s keratokonjunktivitisom sicca i blefarospazmom zbog čestog treptanja, što može utjecati na rezultate testa i njegovu pravilnu interpretaciju. Unatoč patološkim brojčanim vrijednostima TBUT test je prihvatljiv za kliničku primjenu u bolesnika s keratokonjunktivitisom i blefarospazmom, jer je interval raskidanja suznog filma duži od vremenskog interval između dva treptaja.
Databáze: OpenAIRE