Groblja i nalazi 7. i 8. stoljeća i formiranje identiteta u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj
| Autor: | Jarak, Mirja |
|---|---|
| Rok vydání: | 2021 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu Volume 54 Issue 1 |
| ISSN: | 1849-1561 0350-7165 |
| DOI: | 10.52064/vamz.54.1.13 |
| Popis: | U radu se raspravlja o grobljima i grobnim nalazima u Dalmaciji, okvirno datiranim u 7. i 8. stoljeće. Daju se podaci o nalazima i interpretacijama paljevinskih grobova te o mnogo zastupljenijim skeletnim grobljima na redove, iz čega se iščitava brzo prihvaćanje ritusa inhumacije od strane novodoseljenoga slavenskog stanovništva. Na primjeru groblja Kašić – Maklinovo brdo predočene su teškoće u pogledu preciznog datiranja pojedinih grobova i periodizaciji cijeloga groblja. Također, ukazano je na mogućnost interpretacije postupnog prihvaćanja kršćanstva, na temelju grobnih nalaza, već tijekom 8. stoljeća. Prstenje s kršćanskim simbolima pokazuje, primjerice, postupnu kristijanizaciju novodoseljenog stanovništva, koje je bilo u neposrednom doticaju s bizantskim gradovima u Dalmaciji. U oblikovanju ranosrednjovjekovnog identiteta slavenskog stanovništva, osim Bizanta, ističe se uloga kasnoantičkog supstrata i, na kraju razmatranog razdoblja, Karolinga. The article contains a discussion on cemeteries in Dalmatia, approximately dated to the 7th and 8th centuries, and the grave goods from them. Data are given on findings and interpretations of the cremation graves, and on the more numerous skeleton row-grave cemeteries, which speak of the quick acceptance of inhumation by the newly-arrived Slavic population. The skeleton row-grave cemetery of Kašić-Maklinovo Brdo has served for demonstration of difficulties in the precise dating of particular graves and the chronology of the entire cemetery. On the basis of grave goods, an interpretation of the gradual acceptance of Christianity during the 8th century is also shown. Finger rings with Christian symbols, chosen for analysis in the article, show a gradual Christianization of the newly-arrived inhabitants, who were in close connection with the Byzantine towns in Dalmatia. The early-medieval identity of the Slavic population took its specific features from manifold influences, especially those of Byzantium, the late-antique population and, at the end of the period under discussion, the Carolingians. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|