Importance of Scientifically Based Facts in Crisis Communication: Evidence from Earthquakes in Zagreb and Petrinja
| Autor: | Marković Vukadin, Izidora, Mustać, Marija, Nujić, Lidija, Fio Firi, Karmen, Martinjak, Jasminka, Marušić, Zrinka, Baniček, Maja |
|---|---|
| Jazyk: | angličtina |
| Rok vydání: | 2021 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja Volume 59 Issue 3 (222) |
| ISSN: | 1846-5226 1849-0387 |
| Popis: | Earthquakes are natural phenomena that can strongly affect the human population, infrastructure, and the environment. Croatia is part of a tectonically and seismically active area so its habitants and relevant institutions should be aware of possible hazardous events, which can be devastating. Therefore, crisis communication is extremely important, and in the event of natural disasters such as earthquakes, it must be clear, timely and concise. Scientific institutions dealing with earthquakes should also be involved in crisis communication. The information on two strong earthquakes in 2020 that shocked the area of Zagreb and Petrinja and the wide surrounding area, have shown how relevant institutions can deal with information on earthquakes and their consequences and share them publicly. This paper adopts a mixedmethods research design, combining both qualitative, and quantitative data on the Zagreb and Petrinja earthquakes from various sources of scientific and professional institutions in the field of geology, geophysics, seismology and civil engineering in Croatia. Empirical data suggest that interactive communication that strives to address local contextual concerns, explain actions, and provide honest, timely, accurate and reliable information is most effective. In the future, institutions have to find a way to react or share their information to help in the crisis. Potresi su prirodni fenomeni koji mogu snažno utjecati na zajednice, infrastrukturu i okoliš. Hrvatska je dio tektonski i seizmički aktivnog područja, tako da bi njezini stanovnici i nadležne institucije trebali biti svjesni mogućih opasnih događaja, koji mogu biti razorni. Stoga je krizna komunikacija izuzetno važna, a u slučaju prirodnih katastrofa poput potresa mora biti jasna, pravodobna i sažeta. Znanstvene institucije koje se bave potresima također bi trebale biti uključene u krizno komuniciranje. Podaci o dva snažna potresa 2020. godine koji su potresli područje Zagreba i Petrinje te širu okolicu, pokazali su kako se relevantne institucije mogu nositi s informacijama o potresima i njihovim posljedicama i javno ih dijeliti. Ovaj rad usvaja mješoviti dizajn istraživanja, kombinirajući i kvalitativne i kvantitativne podatke o potresima u Zagrebu i Petrinji iz različitih izvora znanstvenih i stručnih institucija iz područja geologije, geofizike, seizmologije i građevinarstva u Hrvatskoj. Empirijski podaci sugeriraju da je najučinkovitija interaktivna komunikacija koja nastoji riješiti lokalne kontekstualne probleme, objasniti radnje i pružiti iskrene, pravodobne, točne i pouzdane informacije. Ubuduće institucije moraju pronaći način da reagiraju ili podijeliti svoje informacije kako bi pomogle u krizi. |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|