| Popis: |
Uvod: Pokazalo se da kvaliteta života pojedinca ne ovisi samo o ekonomskom napretku, nego i onjegovim subjektivnim prosudbama, te bi stoga praćenje subjektivne kvalitete života trebalo postatipreduvjet za donošenje političkih pravaca. Rad se bavi usporedbom kvalitete života osoba s invaliditetomstarije životne dobi s normativnim vrijednostima opisanim u znanstvenoj literaturi, a prema regijamaRepublike Hrvatske.Ispitanici i metode: Uzorak je obuhvatio 450 osoba s invaliditetom u dobi od 50 ili više godina (299 izkontinentalne i 151 iz priobalne Hrvatske). Osobna kvaliteta života ispitivala se pomoću Indeksa osobnedobrobiti za odrasle. Prikupljeni su podaci o sociodemografskim obilježjima ispitanika. U obradi sukorištene deskriptivne statističke metode, te Mann-Whitney U test za utvrđivanje razlike između regija.Rezultati: Ukupna kvaliteta života značajno je niža od teorijski pretpostavljene normativne vrijednosti zaopću populaciju. Najniži rezultat postignut je na domenama Zdravlje i Sigurnost u budućnost, a najvišarazina dobivena je na domeni Bliskih odnosa. Ispitanici u kontinentalnoj Hrvatskoj izvijestili su u prosjekunešto višu ukupnu kvalitetu života (53,02 naspram 49,31), no oba su rezultata bila ispod normativnograspona. Na razini domene postojale su značajne razlike u zadovoljstvu bliskim odnosima, povezanošću sazajednicom i osjećajem sigurnosti, pri čemu je skupina iz kontinentalne regije iskazala značajno većezadovoljstvo u odnosu na priobalnu regiju. Za ostale domene utvrđene su podjednake vrijednosti izmeđuregija.Zaključak: Kvaliteta života osoba s invaliditetom starije životne dobi je ispod normativnih vrijednosti,što prema teoriji homeostaze može dovesti do narušavanja zdravlja. Rezultati istraživanja mogu se koristitikao osnova za kreiranje pravaca razvoja kojima bi cilj trebao biti unaprjeđenje kvalitete života i očuvanjezdravlja osoba s invaliditetom, pogotovo osoba starije životne dobi |
