Renal Denervation: An Early Decrease in Ambulatory and Home Blood Pressure
| Autor: | INGRID PRKAČIN, MARIJA STANKOVIĆ, DOMAGOJ MARKOVIĆ, MARIJA MAGDALENA JAKOPOVIĆ, ANJA IVOŠEVIĆ, JOSIP HRABAR |
|---|---|
| Jazyk: | angličtina |
| Rok vydání: | 2019 |
| Předmět: | |
| Zdroj: | Acta medica Croatica : Časopis Akademije medicinskih znanosti Hrvatske Volume 73 Issue 3 |
| ISSN: | 1330-0164 1848-8897 |
| Popis: | The primary goal of the hypertension specialist is to determine which patients with resistant hypertension require renal denervation procedure. We investigate the characteristics of early changes of blood pressure in true resistant hypertension patients undergoing renal denervation and the predictors of ambulatory blood pressure monitoring response and home blood pressure measurements early after procedure. From a total of patients in Hypertension unit, only patients with refractory resistant hypertension (10.4%) were included in study, from which 12% have criteria for new method. All subjects have ambulatory blood pressure measurement before and after renal denervation. Patients age were 60±6 years, 6.7±1 for number of antihypertensive drug classes included spironolactone use in doses from 50-100 mg, BMI 36±3 kg/m2, estimated GFR CKD-EPI was 63±28 mlmin-1 1.73m2. Arterial stiffness was determined using pulse wave velocity in patients with resistant hypertension, evaluated using the noninvasive Agedio B900 device from Germany. Renal denervation significantly reduced continuously 24 h blood pressure measurement from maximum value 252/142 mmHg (average 169/103 mmHg) to minimal value 131/78 (average 144/91mmHg) 24 h after procedure (p Probir bolesnika koji će imati najviše koristi od dodatne metode liječenja rezistentne hipertenzije denervacijom bubrežnih arterija, kojom se smanjuje tonus simpatičkog živčanog sustava selektivnom ablacijom živčanih ogranaka u stijenci bubrežnih arterija, iznimno je bitan. Cilj studije je bio utvrditi rani učinak denervacije bubrežnih arterija na sniženje krvnog tlaka unutar 24 sata (kontinuirano mjerenje) kao i na kućno mjerenje tlaka 72 sata poslije denervacije bubrežnih arterija. Od ukupnog broja bolesnika 10,4 % je imalo kriterije za rezistentnu hipertenziju a od njih svega 12 % za liječenje denervacijom bubrežnih arterija. Kod svih bolesnika s rezistentnom hipertenzijom učinjeno je mjerenje krutosti žila neinvazivnim mjeračem (Agedio B900, Njemačka). Za statističku analizu korišten je program SPSS, uz razinu značajnosti p < 0,05. Nakon denervacije bubrežnih arterija dolazi do značajnog ranog sniženja tlaka mjereno kontinuiranim mjeračem tlaka: s prosječnog 169/103 mm Hg prije na 144/91 mm Hg 24h nakon denervacije bubrežnih arterija (p |
| Databáze: | OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|