THE OUTCOMES OF THE TRAUMATIC BRAIN INJURY PATIENTS' CARE IN THE UNIVERSITY HOSPITAL RIJEKA FROM 2017 TO 2018
Autor: | Kedmenec, Iva |
---|---|
Přispěvatelé: | Župan, Željko, Sotošek, Vlatka, Protić, Alen, Ledić, Darko |
Jazyk: | chorvatština |
Rok vydání: | 2020 |
Předmět: | |
Popis: | Traumatska ozljeda mozga definirana kao poremećaj u funkciji mozga nastao kao posljedica traume, predstavlja veliki problem u današnje vrijeme. Predstavlja vodeći uzrok teških tjelesnih oštećenja i smrtnosti u djece i mladih odraslih, a njihovom produljenom terapijom povećava i troškove liječenja i tako predstavlja i ekonomsku ovisnost. S obzirom da se na primarnu ozljedu ne može utjecati, bitno je znati prepoznati simptome i posumnjati na ozljedu kako bi se pravovremenom reakcijom moglo spriječiti razvoj sekundarne ozljede. Najvažnije je izbjeći nastanak hipoksije i hipotenzije koje su uzroci najvećeg dijela sekundarnog oštećenja, a zapravo su vrlo lako kontrolirane primjenom kisika i fiziološke otopine. Osim toga, u terapiju se mogu uvesti analgetski, odnosno sedativni lijekovi kako bi osoba bila mirnija, a time je manja potrošnja kisika; antiedematozni lijekovi, npr. manitol za smanjenje edema mozga i intrakranijalnog tlaka; vazopresori za održavanje cerebralnog perfuzijskog tlaka, a u težim slučajevima se razmišlja o dekompresijskoj kraniotomiji i drenaži; terapijskoj hipotermiji za koju se smatra da je neuroprotektivna te induciranoj barbituratnoj komi kako bi se moždane i druge funkcije svele na minimum i time omogućio bolji oporavak. Naravno, izbor terapije ovisi o kliničkoj slici kojom se pacijent prezentira te nalazima koji se stignu obaviti nakon dolaska na hitni prijem jer pacijenti s teškom ozljedom mozga vrlo često završe direktno u operacijskoj sali. Ishodi liječenja ovise o kroničnim bolestima, pridruženim ozljedama te komplikacijama koje nastaju u toku liječenja, a postotak smrtnosti je jako visok (53,5%). Traumatic brain injury, defined as a disorder of brain function caused by trauma, is a major problem nowadays. It is the leading cause of severe injuries and deaths in children and young adults, and their prolonged therapy increases the cost of treatment and thus represents an economic dependence. Since the primary injury cannot be affected, it is important to be able to recognize the symptoms and suspect the injury, so that on-time response prevents the development of a secondary injury. The most important thing is to avoid the occurrence of hypoxia and hypotension, which are the causes of most of the secondary damage and are very easily controlled using oxygen and saline. Also, analgesic or sedative drugs can be introduced into the therapy to keep the person calmer, thus reducing oxygen consumption; antiedematous drugs, such as mannitol to reduce brain edema and decrease intracranial pressure; vasopressors to maintain cerebral perfusion pressure, and in severe cases decompressive craniotomy and drainage, therapeutic hypothermia thought to be neuroprotective, and induced barbiturate coma to minimize brain and other functions and thus allow better recovery, should be considered. Of course, the choice of therapy depends on the clinical presentation of the patient and the findings that are made after arriving at the emergency room, because patients with severe brain injury very often end up directly in the operating room. Treatment outcomes depend on chronic diseases, associated injuries, and complications that occur during treatment and the mortality rate is very high (53,5%). |
Databáze: | OpenAIRE |
Externí odkaz: |