Endokrine bolesti i sastav tijela

Autor: Jelčić, Jozo, Potočki, Kristina, Kolarić, Branko, Baretić, Maja
Jazyk: chorvatština
Rok vydání: 2012
Předmět:
Popis: UVOD Neke endokrine bolesti, kao što su akromegalija, Cushingov sindrom, hipertireoza i debljina, povezane su s promjenama izgleda i sastava tijela (masne, mišićne i koštane mase). Ove promjene sastava tijela posljedica su neposrednog djelovanja promijenjenih koncentracija hormona u krvi na ta tkiva. S druge strane, masno, mišićno i koštano tkivo međusobno komuniciraju pomoću citokina koji imaju endokrine i parakrine funkcije. Pri tome je, dominantan utjecaj masnog na mišićno i koštano tkivo. Distribucija masti neovisno o ukupnoj masnoj masi utječe na mišićno i koštano tkivo. Promjene nastale u tim tkivima pod neposrednim utjecajem promijenjenih koncentracija hormona u krvi mogle bi utjecati i na međusobnu komunikaciju tih tkiva, što bi moglo predstavljati dodatni mehanizam u razvoju promjena sastava tijela i funkcije pojedinih tkiva u endokrinim bolestima. Nije poznato mogu li promjene sastava tijela posredovati utjecaj promjena koncentracija hormona u krvi na metabolizam proteina, masti i ugljikohidrata, odnosno na lokomotorni i kardiovaskularni sustav Moguće promjene distribucije masti mogle bi biti uključene u patofiziološke procese nastanka komplikacija u tim bolestima. CILJ ISPITIVANJA Ispitati postoje li razlike u sastavu tijela između bolesnika s akromegalijom, Cushingovim sindromom, hipertireozom i debljinom. ISPITANICI U ispitivanje smo uključili 134 ispitanika sa: 1. akromegalijom: 20 2. Cushingovim sindromom: 14 3. hipertireozom: 40 4. debljinom: 60 METODE Sastav tijela smo procjenjivali denzitometrijskom metodom. Po tro-odjelnom modelu, denzitometrijski mjereno ljudsko tijelo se sastoji od masne, mršave i koštane mase. Mršava masa je relativno dobar ekvivalent mišićne mase. Mjerili smo ukupnu masnu i mršavu masu i u rukama, nogama i trupu (g). Mineralnu gustoću kosti (bone mineral density = BMD - u g/cm2) smo mjerili u L1-L4, vratu bedrene kosti i radiusu. Izračunali smo omjere masne mase trup/ukupna masa, noge/ukupna masa, ruke+noge/trup kao mjeru distribucije masti. REZULTATI Ustanovljene su značajne razlike ukupne masne i mršave mase. Masna i mršava masa razlikovale su se u svim regijama (ruke, noge, trup) između četiri grupe bolesnika (ANOVA test, P0, 05). Značajne su bile i razlike u ukupnom BMD-u, kao i BMD-u vrata bedrene kosti, radiusa (P
Databáze: OpenAIRE