| Popis: |
Dosadašnja istraživanja pokazuju da prilično učinkovito možemo mijenjati nečiji doživljaj boli djelovanjem na očekivanja tog pojedinca. U eksperimentalnim se uvjetima pokazalo da odmjerenim pružanjem informacija vezanih uz samo bolno podraživanje i pažljivim uputama o tome kakva bol slijedi možemo djelovati na procjene boli pojedinca i to u oba smjera. Tako uputama možemo i povećati i smanjiti doživljaj boli. No, da li je takva manipulacija jednako učinkovita kod svih pojedinaca? Pojedina istraživanja sugeriraju da je samo djelovanje očekivanja vezano uz različite psihološke faktore poput anksioznosti, emocionalnog stanja ili sugestibilnosti. S obzirom na to da se pojedinci sustavno razlikuju u svojoj osjetljivosti na bol i da jednake podražaje različito doživljavaju, postavlja se pitanje da li uspješnost manipulacije očekivanjima ovisi i o početnoj osjetljivosti osobe. Cilj ovog istraživanja bio je u eksperimentalnim uvjetima ispitati djelovanje manipulacije uputom na procjenu neugode i intenziteta doživljaja boli, ovisno o tome koliko je osjetljiv pojedinac koji bol doživljava. Predistraživanjem su izdvojeni nisko i visoko osjetljivi pojedinci koji su zatim sudjelovali u glavnom mjerenju. Svim sudionicima je zadan jednaki set podražaja, pri čemu je polovini sudionika dana uputa da podražaji koji slijede neće biti bolni, a polovini da slijede bolni podražaji. Ispitivan je doživljaj intenziteta podražaja i doživljaj neugode do koje podražaji dovode. Rezultati su pokazali da osjetljiviji pojedinci jednake podražaje procjenjuju značajno intenzivnijima i neugodnijima od pojedinaca koji su manje osjetljivi, te da eksperimentalna manipulacija uputom djeluje na doživljaj intenziteta boli, ali ne i na emocionalnu komponentu (doživljaj neugode). Također, rezultati sugeriraju da se uspješnost djelovanja upute donekle razlikuje ovisno o početnoj bolnoj osjetljivosti pojedinaca, pri čemu su potrebna daljnja istraživanja konkretnih učinaka. |
