| Popis: |
Uvod: Propolis je mješavina različitih količina voska i smole koju pčele prikupljaju sa pupoljaka lišća ili kore drveća i grmlja. Najčešće se radi o stablima topole, johe, jasena, jablana, breze, kestena, itd. Pčele propolisom dezinficiraju i štite svoju košnicu od nepoželjnih vanjskih uticaja, poput gljivica, mikroorganizama, manjih životinja (miševi, crvi, mravi), ali prave i zaštitu od hladnoće, vlage i propuha. Cilj rada: Cilj rada je bio prikupiti i analizirati podatke o kemijskom sastavu i primjeni propolisa. Rezultati i diskusija: Kemijski sastav propolisa je promjenjiv budući da zavisi od vrste biljke sa koje su ga pčele sakupile. Sadrži približno 55% biljnih smola, 30% voska, 10% eteričnih ulja, 5% polena, mehaničkih primjesa i dr. Ostali sastojci su: flavonoidi, polifenoli, organske kiseline, terpeni, esteri, polisaharidi, minerali, vitamini, aldehidi, kumarini i potencijalno prisutne strane primjese. Sadrži još i anorganske tvari, kao što su kalcij, magnezij, kalij, natrij, željezo i cink. Koncentracije pojedinih sastojaka zavise od porijekla te ekoloških i klimatskih faktora. Značajniji aktivni sastojci koji mogu biti prisutni u propolisu su: flavonoidi, cafe-fenetilester kiselina, hlerodan diterpeni, posebno artepelin C. Propolis djeluje protuupalno (imunomodulirajuće i mikrobicidno). Koristi se u liječenju infekcija, a preventivno djeluje kod upale grla, paradentoze, itd. Na tržištu je danas dostupan u brojnim preparatima, koje mogu biti u obliku kapsula, kapi, spreja, krema, praška i pastila. Zbog sadržaja proteina, aminokiselina, vitamina, minerala i flavonoida može se u malim količinama i s drugim komponentama koristiti kao dodatak prehrani. Zaključak: Kemijski sastav propolisa je vrlo raznolik budući da ga pčele pripremaju iz biljnih sirovina različitog porijekla. Primjenu propolisa u farmaceutske, kozmetičke, prehrambene i druge svrhe definira njegov kemijski sastav i eksperimentalna istraživanja. |
