| Popis: |
Uvod: U Hrvatskoj je 2019. samo 34 % odraslih osoba imalo normalnu tjelesnu masu, a na samom je vrhu europskih zemalja prema udjelu soba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilosti (65 %). Debljina predstavlja rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, povećava stopu hospitalizacije te povećava troškove zdravstvenog sustava. Cilj je bio ispitati status uhranjenosti hospitaliziranih bolesnika, te istražiti utjecaj sociodemografskih čimbenika na prehrambeni status bolesnika te povezanost statusa uhranjenosti s učestalosti hospitalizacija. Metode: Provedena je presječna studija medu hospitaliziranim bolesnicima u OŽB Požega. Status uhranjenosti procijenjen je primjenom standardnog indeksa tjelesne mase (ITM) prema WHO kriterijima. Iz medicinskih zapisa evidentirana je učestalost hospitalizacija ispitanika posljednjih pet godina. · Rezultati: S prekomjernom masom bilo je 196 (39, 2 %), dok je 158 (31, 4 %) bolesnika bilo pretilo, Nema značajne razlike u raspodjeli bolesnika prema uhranjenosti u odnosu na spol, dobne skupine, mjesto stanovanja, razinu obrazovanja i radni status. Značajno više bolesnika s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih je iz skupine koja je u braku (Fisherov egzaktni test, P= 0 ; 04), i kod bolesnika koji imaju dvoje i vise djece (Fisherov egzalctni test, P = 0, 03) te 6 i vise hospitalizacija (Fisherov egzalctni test, P = 0, 01). Zaključak:Pretilost je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj. Pri planiranju javno zdravstvenih aktivnosti koje će pomoći u promicanju zdravog načina života i smanjenja prekomjerne tjelesne mase i pretilosti potrebno je osmisliti kulturno prihvatljive modele. |
