| Popis: |
Krajem prosinca 2019. u gradu Wuhanu (provincija Hubei, Kina) zabilježena je pojava bolesti COVID-19 (od engl. Corona Virus Disease 2019) uzrokovane novim koronavirusom službeno nazvanim SARS-CoV-2. U siječnju 2020. godine bolest COVID-19 se brzo proširila Japanom, Nepalom, Francuskom, Australijom, Malezijom, Singapurom, Južnom Korejom, Vijetnamom i Tajvanom, te je Svjetska zdravstvena organizacija (od engl. World Health Organization, WHO) 30. siječnja 2020. proglasila epidemiju COVID-19 javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja (od engl. Public Health Emergency of International Concern, PHEIC), a već 11. ožujka i pandemiju bolesti COVID-19. U skladu s proglasom Svjetske zdravstvene organizacije u zemljama članicama Europske Unije (od engl. European Union, EU) zbog pojave novog koronavirusa i epidemije COVID-19 pokreću se i mobiliziraju međunarodni financijski i koordinacijski mehanizmi i ljudski resursi. Republika Hrvatska je s pripremom i provedbom epidemioloških i drugih mjera usmjerenih na suzbijanje epidemije COVID- 19 započela odmah nakon prvog zabilježenog slučaja (25. veljače 2020.) Odlukom o opasnosti od epidemije (4. ožujka 2020.), Odlukom o proglašenju epidemije COVID-19 (11. ožujka 2020.) i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (prosinac 2020.) što je omogućilo uvođenje novih sigurnosnih mjera - obveze pravilnog nošenja maske (medicinske maske) i zabrane ili ograničenje održavanja javnih događanja i/ili privatnih okupljanja radi zaštite života i zdravlja ljudi. Suzbijanje epidemije COVID-19 u Republici Hrvatskoj zahtijevalo je i pripremu i reorganizaciju zdravstvenog sustava na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite na način osiguravanja potrebne medicinske opreme, prilagođavanja potrebama zbrinjavanja COVID-19 suspektnih i/ili pozitivnih pacijenata, nastavak pružanja zdravstvene skrbi ostalim pacijentima (hitnim, prioritetnim, onkološkim). Uvedene su mobilizacija zdravstvenih radnika, promjene u organizaciji rada na način povećanja dostupnosti zdravstvenih radnika, raspodjela rada i radnog vremena, mogućnost promjene mjesta i uvjeta rada. S obzirom na porast broja oboljelih od COVID-19, na cijelom području Republike Hrvatske ustrojavani su Primarni respiratorno- intenzivistički centri (PRIC- evi) kao središnji centri za prijem i liječenje oboljelih od COVID-19. Glavni cilj nove organizacije bolničkog sustava je osiguravanje pravovremenog i kvalitetnog liječenja oboljelih od COVID-19 uz istovremeno održavanje dijela bolničkog sustava za zbrinjavanje ostalih ne- COVID-19 bolesnika. Prilagodba zdravstvenog sustava značila je i povećanu potrebu za porastom dijagnostičkih kapaciteta uslijed povećane potrebe za testiranjem oboljelih od COVID-19, ali i porast zahtjeva za laboratorijskom dijagnostikom. Rana dijagnoza bolesti COVID-19 uzrokovane ozbiljnom akutnom respiratornom infekcijom (od engl. severe acute respiratory syndrome) uvelike se oslanja na testove umnažanja (amplifikacije) nukleinskih kiselina (od engl. nucleic acid amplification tests, NAAT), odnosno molekularnu metodu reverzne transkripcije i kvantitativne lančane reakcije polimeraze u stvarnom vremenu (od engl. Reverse Transcriptase – quantitative Polymerase Chain Reaction, RT-PCR) i važna je za daljnje kliničko liječenje i kontrolu širenja virusa. Laboratoriji su stoga trebali povećavati dijagnostičke kapacitete, ali i validirati nove metode, verificirati postojeće i tumačiti rezultate ispitivanja, odnosno dokazivanje N, E, S i RdRP gena novog koronavirusa SARS-CoV-2. Nadalje, negativan nalaz testiranja molekularnom metodom RT-PCR ne isključuje bolest COVID-19, a lažno negativan rezultat može uzrokovati loša kvaliteta uzorka, prerano ili prekasno uzimanje uzorka u tijeku bolesti, neodgovarajuća pohrana ili transport uzorka te tehničke poteškoće pri testiranju. Iako je u prosincu 2020. godine definicija bolesti COVID-19 revidirana, dokaz nukleinske kiseline u kliničkom uzorku (brisu orofarinksa i/ili nazofarinksa) i dalje je dokaz bolesti COVID-19. U Republici Hrvatskoj se od početka prosinca 2020. godine za rutinsko testiranje na COVID-19 koriste i brzi antigenski testovi kod osoba sa simptomima bolesti COVID-19, osoba bez simptoma ukoliko su kontakti pozitivne osobe, kod prijema u bolnicu, za testiranje u hitnoj pomoći i za probir u kolektivima uz obvezu korištenja samo validiranih testova sa deklariranom osjetljivosti ≥ 80% i specifičnosti ≥ 97% sukladno sukladno dokumentu o uporabi brzih antigenskih testova Referentnog centra Ministarstva zdravstva za epidemiologiju pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.. Serološki testovi na prisustvo specifičnih protutijela (IgA, IgM, IgG) imaju ograničenu primjenu u dijagnostici bolesti COVID-19. Prisustvo specifičnih protutijela, imunoglobulina klase M (IgM) tako ukazuje na nedavnu infekciju bolesti COVID-19, pojavljuju se uglavnom u ranoj fazi bolesti (obično 5- 7 dana nakon pojave simptoma) za razliku od specifičnih protutijela imunoglobulina klase G (IgG) koji se pojavljuju tek u kasnoj fazi (obično 14 ili više dana nakon pojave simptoma) u osoba koje su bile zaražene, imale bolest COVID-19, oporavile se i možda razvile imunitet na ovu bolest. U tijeku su istraživanja kojima se želi utvrditi u kojoj mjeri specifična protutijela imunoglobulina klase G (IgG) na spike (S) protein novog koronavirusa SARS-CoV- 2, posebno ona neutralizirajuća, sudjeluju u stvaranju imuniteta, a njihova će kvantifikacija biti značajna nakon široke primjene cjepiva u populaciji. Početkom pandemije COVID-19 Međunarodna organizacija za kliničku kemiju (od engl. International Federation of Clinical Chemistry, IFCC)je osnovala radnu skupinu za COVID-19 s ciljem redovitog informiranja o epidemiologiji, patogenezi, praktičnim preporukama za laboratorijsku dijagnostiku i praćenje bolesti COVID-19, kao i mjerama biološke sigurnosti pri radu s infektivnim uzorcima. Neupitno je da je trenutna pandemija istaknula važnost laboratorija i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine (EuSPLM) u pravovremenom otkrivanju, dijagnosticiranju i praćenju hematoloških, koagulacijskih i biokemijskih laboratorijskih parametara u hospitaliziranih bolesnika, kao i u praćenju onih koji su bili zaraženi, imali bolest COVID- 19, oporavili se i možda razvili imunitet na ovu bolest. |
