| Popis: |
Polazeći od pretpostavke Ulricha Becka da je prelaskom iz klasnog društva u rizično društvo, umjesto jednakosti ideal postala sigurnost, ciljevi ovoga rada su: (1) ispitati koliko je važna sigurnost – osobna i društvena - kao tip društvenih vrijednosti te razlikuje li se ona u sedam država Jugoistočne Europe (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Slovenija, Srbija) ; (2) ispitati kako je sigurnost kao vrijednost rangirana po državama s obzirom na druge tipove društvenih vrijednosti prema teoriji vrijednosti Shaloma Schwartza (moć, postignuće, hedonizam, poticaj, nezavisnost, univerzalizam, dobrohotnost, tradicija, konformizam) ; (3) uvidjeti postoji li razlika u sigurnosti kao vrijednosti s obzirom na sociodemografske karakteristike – dob, spol, područje studiranja, financijsko stanje te veličinu mjesta rođenja ; (4) uvidjeti postoji li razlika u sigurnosti kao vrijednosti s obzirom na iskustvo rata, članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu ; (5) ispitati postoji li povezanost sigurnosti kao vrijednosti sa sociodemografskim karakteristikama i povjerenjem u policiju po pojedinim državama. Korištena je kvantitativna metoda ankete, a instrument prikupljanja podataka bio je online upitnik. Na prigodnom uzorku od 1419 studenata iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije deskriptivnom, inferencijalnom i multivarijatnom statističkom analizom (MANOVA, ANOVA, Pearsonov koefcijent korelacije) pokazano je kako postoji razlika u sigurnosti među državama Jugoistočne Europe s obzirom na državu i spol te s obzirom na iskustvo rata, članstvo u Europskoj uniji te u NATO savezu. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji statistički značajna pozitivna povezanost važnosti sigurnosti kao vrijednosti i dobi, godine studija, religioznosti, veličine mjesta rođenja te povjerenja u policiju. Također, rezultati su pokazali kako je sigurnost rangirana više od većine društvenih vrijednosti što ukazuje kako je sigurnost mladima u Jugoistočnoj Europi iznimno važna. Ovakvi rezultati upućuju na to kako su potrebna daljnja istraživanja ove tematike kojih na ovim prostorima nedostaje. Rad ima također i praktičnu primjenu budući da pokazuje kojim je grupacijama sigurnost važnija pa se može koristiti primjerice u svrhu kreiranja preventivnih programa i sigurnosnih politika. |
