| Popis: |
Ciljevi ovog istraživanja su (1) opisati socijalnopedagoška obilježja odgojne mjere Pojačani nadzor nadležnog organa socijalne zaštite (PNNOSZ) iz perspektive voditelja mjere i maloljetnika kroz procjenu odgojne mjere, procjenu primjene pedagoških sredstava i kvalitete komunikacije, te (2) utvrditi doprinos mjerenih obilježja u objašnjavanju kvalitete procjene odgojne mjere kod voditelja mjere i maloljetnika. U istraživanju se polazi od teorije posredovanog iskustva učenja autora Reuvena Feuersteina, kao opće teorije komunikacijskog i pomagačkog procesa pomoću koje se pokušavaju objasniti procesi koji se događaju između voditelja mjere i maloljetnika tijekom provođenja odgojne mjere. U istraživanju su sudjelovali maloljetnici muškog spola kojima je izrečena odgojna mjera PNNOSZ i voditelji odgojne mjere (N=121). Istraživanje je provedeno na području Tuzlanskog, Zeničko- Dobojskog, Sarajevskog i Posavskog kantona u Bosni i Hercegovini. Primijenjeni su anketni upitnici koji se sastoje od nekoliko instrumenata, pri čemu postoje paralelne forme anketnog upitnika – jedna za voditelja mjere, a jedna za maloljetnika. Forma anketnog upitnika kojeg popunjava voditelj mjere sadrži: 1. Opća pitanja o voditelju mjere ; 2. Opća socio-demografska pitanja o maloljetniku ; 3. Opća kriminološka pitanja o maloljetniku, te procjena osobnosti i ponašanja ; 4. Upitnik procjene odgojne mjere (Ricijaš, 2006) ; 5. Upitnik procjene primjene pedagoških sredstava (konstruiran za potrebe ovog istraživanja) ; 6. Upitnik komunikacije u međuljudskim odnosima (Burgoon i Hale, 1987) i 7. Upitnik o rizičnim čimbenicima (Scholte, 1998). Forma anketnog upitnika kojeg popunjava maloljetnik sadrži: 1. Upitnik procjene odgojne mjere (Ricijaš, 2006) ; 2. Upitnik procjene primjene pedagoških sredstava (konstruiran za potrebe ovog istraživanja) i 3. Upitnik komunikacije u međuljudskim odnosima (Burgoon i Hale, 1987). Kako bi se ostvarili istraživački ciljevi korištene su sljedeće metode za obradu podataka: deskriptivne i univarijatne metode obrade podataka, diskriminacijska i hijerarhijska regresijska analiza. Diskriminacijskom analizom utvrđene su razlike u percepciji pojedinih obilježja između voditelja mjere i maloljetnika, dok je hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđen doprinos pojedinih varijabli u objašnjavanju procjene odgojne mjere voditelja mjere i maloljetnika. Rezultati istraživanja pokazuju da je opća procjena korisnosti i utjecaja odgojne mjere PNNOSZ na ponašanje i od strane voditelja mjere i maloljetnika procijenjena pozitivno s visokim vrijednostima. I jedni i drugi vide mjeru kao korisnu i kao nešto što ima pozitivan učinak na život i razvoj maloljetnika. Postoje razlike između voditelja mjere i maloljetnika u procjeni odgojne mjere PNNOSZ u primjeni pedagoških sredstava, kao i dimenzijama komunikacije. Maloljetnici ne uočavaju voditeljeve pohvale, poticaje, zainteresiranost, neposrednost i naklonjenosti u komunikaciji kao i nastojanje za uspostavljanjem povjerenja, već ih vide više formalnim nego što to voditelji mjere očito žele. Rezultati su nam pokazali da maloljetnici koji su na manjoj razini rizika, te koji vide svoje voditelje više neposrednima i naklonjeni njima u komunikaciji, pozitivnije procjenjuju odgojnu mjeru, kao i kada ih voditelji više uključuju i potiču na izražavanje vlastitog stava i mišljenja, odnosno kada ih hvale i potiču na bolje ponašanje, što su temeljni principi afirmativnog i participativnog pedagoškog pristupa. Također je potvrđeno kako je ova mjera dobra i korisna za maloljetnike koji se nalaze na razini niskog do umjerenog rizika. Znanstveni i praktični doprinos istraživanja je usmjeren na unaprijeđivanje kvalitete sustava intervencija prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela, osobito u kontekstu promoviranja prakse temeljene na pokazateljima uspješnosti, teorijske utemljenosti intervencija i empirijske provjere primjerenosti teorije posredovanog iskustva učenja u procjeni intervencije. |
