| Popis: |
U cilju procjene aklimatizacijskih sposobnosti stranih kultivara predivog lana i mogućnosti njihove introdukcije u nizinsko kontinentalno područje sjeverozapadne Hrvatske proveden je pokus s pet kultivara predivog lana na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2010. godine. Prema tipskoj pripadnosti tlo na ovoj lokaciji je eutrično smeđe, antropogenizirano, na slabo zamočvarenoj ilovači. Vegetacijska godina bila je humidna, osobito svibanj i lipanj. Donekle je to bilo u skladu s potrebama lana. Pokus je postavljen prema metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Nakon berbe predivog lana, a prije močenja, određena su sljedeća agronomska svojstva: ukupni prinos stabljike s tobolocima predivog lana i prinos stabljike lana. Nakon močenja i sušenja predivog lana određen je: prinos stabljike nakon močenja, prinos ukupnog vlakna, udio ukupnog vlakna, prinos dugog vlakna i udio dugog vlakna. Prisutne su statistički opravdane razlike između istraživanih kultivara za prinos stabljike, prinos stabljike nakon močenja, prinos ukupnog i dugog vlakna. Signifikantno najveći prinos stabljike, prinos stabljike nakon močenja, prinos ukupnog i dugog vlakna imao je kultivar Viola u odnosu na standardni kultivar Viking. Više vrijednosti od standarda ostvarili su i kultivar Agatha, Electra i Venica. Na kraju možemo zaključiti da su svi istraživani kultivari ostvarili za sva istraživana svojstva, osim udjela dugog vlakna, veće vrijednosti od standarda (Viking). |
