| Popis: |
Cilj rada jest analiza demografskih procesa naselja Bibinje tijekom 20. i početkom 21. stoljeća. Analizirani su podaci o kretanju ukupnog broja stanovnika, prirodno kretanje, promjene u starosnoj, ekonomskoj i obrazovnoj strukturi stanovništva te proces demografskog starenja. Rasprava i zaključci temelje se na analizi i interpretaciji službenih podataka popisa stanovništva, uglavnom od 1953. do 2011. godine te vitalne statistike od 1964. do 2015. Državnog zavoda za statistiku kao i postojeće literature. Naselje/općina Bibinje prostire se na 12 km2 površine, a prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine bilo je jedno od najgušće naseljenih naselja u Zadarskoj županiji, s više od 300 stanovnika na km2. Samo su naselja Zadar, Obrovac i Benkovac imali veću gustoću naseljenosti od Bibinja. Od polovice 19. stoljeća, kada je Bibinje brojilo nešto više od 400 stanovnika, prisutan je kontinuirani porast stanovništva do 2011. godine kada je u Bibinju živjelo skoro 4.000 stanovnika. U 134 godine stanovništvo je poraslo za 835%. Od ukupno 229 naselja u Zadarskoj županiji veći porast u istom razdoblju zabilježila su samo dva naselja, Drage i Benkovac. Što se tiče ostalih demografskih pokazatelja, Bibinje spada u skupinu demografski „mlađih“ naselja u okviru Hrvatske. Jedno je od rijetkih naselja koje od 1964. godine ima konstantno veći broj živorođenih nego umrlih, a udio mladih (0-14) u ukupnom stanovništvu je prema posljednjem popisu stanovništva bio za oko trećinu veći od udjela starih 65 i više godina. S obzirom na prosječnu starost stanovništva (37, 7 godina) Bibinje je demografski najmlađa općina u Zadarskoj županiji, a u okviru Hrvatske nalazi se na devetnaestom mjestu od ukupno 556 gradova/općina. Unatoč tome što se nalazi u uskoj suburbanoj zoni grada Zadra, udio aktivnog zaposlenog stanovništva u Bibinjama je vrlo nizak ; samo četiri općine u županiji imaju niži udio. |
