| Popis: |
Radom se žele proširiti spoznaje o migracijama i integraciji visokoobrazovanih migranata koje u okviru Novoga europskog migracijskog programa donesenoga u svibnju 2015. promiče i Europska komisija zalažući se, između ostaloga, za reformu sustava Plave karte i preispitivanje prioriteta integracijskih politika. U istraživanjima međunarodnih migracija dominiraju modeli migracija i integracije nižeobrazovanih migranata u okviru postkolonijalnih i izbjegličkih tokova te migracija »gostujućih radnika«, a migracije i integracija visokoobrazovanih migranata tek su marginalno zastupljene u migracijskim studijama. Rad se bavi integracijom visokoobrazovanih migranata u pluralnom i multikulturnom okruženju, a istraživanjem se želi utvrditi u kojoj mjeri posjedovanje državljanstva Europske unije utječe na integracijski proces odnosno na četiri dimenzije integracije (strukturnu, kulturnu, interakcijsku i identifikacijsku). Istražuje se i razina povjerenja koju migranti izražavaju prema pripadnicima drugih kulturnih/etničkih skupina. Empirijsko istraživanje na kojemu se rad temelji provedeno je u Bruxellesu od listopada do prosinca 2014. metodama polustrukturiranog intervjua i promatranja te analizom sekundarnih podataka. Istraživanje je provedeno (N = 20) među migrantima iz sedam južnoeuropskih zemalja, od kojih su tri članice Europske unije (Hrvatska, Bugarska i Rumunjska), a ostale četiri (Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Kosovo) to (još) nisu. Rezultati istraživanja potvrdili su polaznu tezu o fragmentarnosti i višedimenzionalnosti integracijskog procesa u modernim, multikulturnim društvima te pokazali da na razinu povjerenja u najvećoj mjeri utječe oblik interkulturnih odnosa, a u puno manjoj etničko/kulturno porijeklo. Također se utvrdilo da posjedovanje državljanstva Europske unije kod visokoobrazovanih migranata tek djelomično utječe na integracijski proces, i to uglavnom na njegovu strukturnu dimenziju. |
