| Autor: |
Kružić, Petar, Pikelj, Kristina, Bezik, Dolores, Ankon, Pavel, Carević, Dalibor |
| Přispěvatelé: |
Kružić, P., Caput Mihalić, K., Mičetić Stanković, V., Urlić, I., Mešić, A. |
| Jazyk: |
chorvatština |
| Rok vydání: |
2022 |
| Předmět: |
|
| Popis: |
Nadohrana plaža je široko korištena metoda za nadoknađivanje odnosa sedimenta. Relativno se malo zna o kumulativnim i dugoročnim učincima unesenog sedimenta na okoliš i aktivnosti nadohrane plaža. Nedavna nastojanja da se morski ekosustav održi stabilnim i rezultati istraživanja o utjecaju nadohrane plaža na morski okoliš, potaknuli su potrebu za cjelovitim pregledom takvih zahvata, te za procjenom ekološke održivosti tih aktivnosti. Nadohrana plaža često može negativno utjecati na priobalni ekosustav prekomjernim unosom suspendiranog materijala u stupac vode i prekrivanjem životnih zajednica. Na taj način dolazi do gubitka staništa u obalnim području, ako se nadohrana ne provede pravilno. Neke vrste, poput alga, morskih cvjetnica i beskralježnjaka vrlo su osjetljive na takve promjene. Istraživanja pokazuju da negativan utjecaj ovisi i o učestalosti nadohrane plaža ovisno o području. Oporavak prema izvornom stanju flore i faune bentosa ovisi o tome kakve su karakteristike korištenog materijala. Taloženje sitnih čestica može ugušiti bentos oko područja koje je nasipano. Nataložene čestice mogu se transportirati dalje od mjesta unosa i utjecati na udaljenija područja, osobito ako je uneseni sediment u suspenziji sitnozrnastiji od prirodnog. U ovom radu utvrđene su promjene na bentoskim biocenozama nakon prakse nasipavanja i dohranjivanja plaža na šest lokacija u istočnom Jadranu (Split (Žnjan), Omiš, Makarska (Osejava), Podgora, Bratuš i Promajna). Korištene su metode analiza veličine zrna sedimenta, određivanje udjela organske tvari u sedimentu te analiza sastava i stanja utvrđenih pridnenih biocenoza. Procijenjeno je stanje pridnenih biocenoza, ocijenjena je prikladnost materijala za nasipavanje, a predložene su i smjernice za korekciju budućih zahvata nasipavanja i dohranjivanja. Na 3 od ukupno 6 istraživanih plaža vidljiv je negativan utjecaj provedene nadohrane. U kombinaciji s velikim neizvjesnostima dugoročnih ekoloških i geomorfoloških utjecaja, ovi rezultati naglašavaju potrebu da se preispita održivost sadašnjeg modela nadohrane plaža kao mjere zaštite obale. |
| Databáze: |
OpenAIRE |
| Externí odkaz: |
|
