Zobrazeno 1 - 10
of 22
pro vyhledávání: '"zvona"'
Autor:
Mesić, Hrvoje, Živković, Goran
Antropologija društvenog sjećanja smatra da je karika s poviješću narativ ovisan o kontekstu. Prema antropologu Paulu Connertonu, iščitavanje pamćenja povezanog s arhitektonskom baštinom stav je prema određenim epizodama koje se iskazuju u s
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::be4f88f8ca86e0386a7d237155df12a5
https://www.bib.irb.hr/1087961
https://www.bib.irb.hr/1087961
Autor:
Tatjana Bradara
Publikováno v:
Histria archaeologica : Časopis Arheološkog muzeja Istre
Volume 49.
Issue 49.
Volume 49.
Issue 49.
U radu se obrađuju dva nepoznata i neobjavljena zvona koja se čuvaju u Gologorici. Jedno zvono rad je majstora Nicholausa i izliveno je 1364. godine. Posebnost drugog zvona, onog iz 14./15. stoljeća, natpis je tj. posveta svetoj Agati, zaštitnici
Autor:
Dragić, Marko
Tradicija sjećanja na pokojne seže u 7. stoljeće. Štovanje Dušnoga dana 998. godine uveo je benediktinski opat iz Clunya, sveti Odilon. Papa Klement V. službeno je taj blagdan potvrdio 1311. godine. Dušni dan (Spomen svih vjernih mrtvih) spome
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=dedup_wf_001::022c45db3fd5b7d11ce9ee00d52e81bf
https://www.bib.irb.hr/965430
https://www.bib.irb.hr/965430
Autor:
Mihailovich, Vasa D.
Publikováno v:
World Literature Today. Autumn99, Vol. 73 Issue 4, p779. 2p.
Autor:
Ante Škegro
Publikováno v:
Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe
Issue 2
Issue 2
Katoličko zvono sa sahat-kule u Foči u sjeveroistočnoj Hercegovini, jedno je od rijetkih koje se sačuvalo do danas. Nakon skidanja sa sahat-kule krajem 19. st. završilo je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Od 1968. godine nalazi se u muzeju "Stara
Autor:
Obradovic, Nadezda
Publikováno v:
World Literature Today. Spring92, Vol. 66 Issue 2, p372. 2p.
Autor:
Škegro, Ante
Crkvena zvona koja još uvijek odzvanjaju s osmanlijskih sahat-kula prava su rijetkost, ne samo na području nekadašnjeg Bosanskog ejaleta nego i čitavog Osmanskog Carstva. Sa sahat-kula u Pruscu kod Donjeg Vakufa i u dvadesetak kilometara udaljeno
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::488976fe752e7e95c9bc9e0ec75cf4aa
https://www.bib.irb.hr/793099
https://www.bib.irb.hr/793099
Autor:
Bajuk, Lidija
Na zamišljenome silaznom putu neolitičkih božica predočenih isprva korisnim, no postupno sve češće kukcima koji prenose bolesti ili vonjaju, brojni primjeri iz hrvatske usmene književnosti i obredno-običajne prakse pokazuju da je Terra Magna
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::09fc48f9088ff29ce809c172ab3e3676
https://www.bib.irb.hr/757554
https://www.bib.irb.hr/757554