Zobrazeno 1 - 10
of 181
pro vyhledávání: '"popularizacija"'
Publikováno v:
Acta Chimica Slovenica, Vol 69, Iss 4 (2022)
Pred 30. leti, natančneje spomladi leta 1992, je bila, v okviru Odseka za anorgansko kemijo in tehnologijo Instituta “Jožef Stefan”, ustanovljena Šola eksperimentalne kemije. Zaradi razvoja znanosti in interdisciplinarnih pristopov, je njen gl
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/935a037f2df44927abd61763a2bc64ab
Autor:
Nenad Raos
Publikováno v:
Kemija u Industriji, Vol 70, Iss 1-2, Pp 49-56 (2021)
Stav nekemičara prema kemiji je dvojak: pozitivan i negativan. Pozitivna percepcija kemije proizlazi iz njezine korisnosti (u tehnici, farmaciji, medicini, poljoprivredi), a negativna ponajviše iz straha od opasnih kemikalija (eksploziva, otrova).
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/aa2d328108744ab4aa8258f721ab6760
Autor:
Prašović Gadžo, Sanela
Publikováno v:
South Eastern European Journal of Communication
Volume 4
Issue 2
Volume 4
Issue 2
Nedvojben je utjecaj elektroničkih medija na popularizaciju sporta, a posljedično i na medijsko promoviranje sportskih ličnosti. U skladu s tim putem konvergencije medija ostvaruje se znatan plasman sportskih sadržaja koji je u prošlosti bio nez
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=doi_dedup___::1ed192ca619aad337a83e590e0b8943c
https://doi.org/10.47960/2712-0457.2022.2.4.75
https://doi.org/10.47960/2712-0457.2022.2.4.75
Publikováno v:
Kemija u Industriji, Vol 67, Iss 9-10, Pp 403-408 (2018)
U ovom radu prikazane su crtice iz života jednog od velikana hrvatskog prirodoslovlja, kemičara Frana Bubanovića. Ove 2018. godine obilježavamo 135 godina od njegova rođenja, 100 godina postojanja Zavoda za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulte
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/71240fb2d50647fdbd59db789a586fe9
Autor:
Nenad Raos
Publikováno v:
Kemija u Industriji, Vol 67, Iss 7-8, Pp 319-324 (2018)
Znanstveno-popularna knjiga Frana Bubanovića (1883. – 1956.), prvoga profesora kemije na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, “Kemija živih bića” (1918.) odražava stanje biokemije na početku 20. stoljeća. U knjizi je vidljiva biokoloidna t
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/c2a3a3e9dbc74545b6913fff0198dc5c
Autor:
Škrlec, Martina
Fizioterapija kreće 27 godine pr.Kr. začetkom Rimskog carstva. U Hrvatskoj početkom 20 stoljeća. Fizioterapija započinje u Rimskim termama. Kroz godine na nju se nadograđuju razne tehnike koje pomažu ljudima, te tako i Hrvatska prihvaća fizio
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od______3702::a9aab52f15c22c97f306c327b0cf4171
https://repozitorij.unin.hr/islandora/object/unin:5874
https://repozitorij.unin.hr/islandora/object/unin:5874
Autor:
Lukić, Milica
U radu se raspravlja o strategijama proizvodnje i popularizacije/promidžbe znanosti na primjeru dviju knjiga Jasne Horvat: Akademski bonton (2022) i Perunika (2023).
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::1d96cf477a0291cfe5fdf7a96592de58
https://www.bib.irb.hr/1277714
https://www.bib.irb.hr/1277714
Stvaranje idejnih rješenja sinonim je za međunarodno Milenijsko natjecanje iz kreativne industrije. Idejna rješenja nastaju odgovaranjem na pitanje postavljeno uz temu za koju se rješenje predlaže (glagoljica, Put svile, mitologija i vodik). Sek
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::9bd06e69f2252f878231208a647ee6fa
https://www.bib.irb.hr/1270851
https://www.bib.irb.hr/1270851
Autor:
Paar, Dalibor
Na razini Europske unije (www.obzoreuropa.hr - Obzor Europa i prethodni okvirni programi EU za istraživanja i inovacije) ističe se da su istraživanja i inovacije ključni za suočavanje s izazovima današnjice. Pri tome su posebno važna dva cilja
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::3e99d3dae60c1e7c38906cf3d3564234
https://www.bib.irb.hr/1270281
https://www.bib.irb.hr/1270281
Autor:
Filip Šimunjak, Karlo Rukavina
Publikováno v:
Senjski zbornik. 48:287-304
U današnjem digitalnom svijetu, obilježenom globalizacijom i brzim prijenosom informacija na izvanredne udaljenosti, društveni i javni položaj historiografije – koja se našla u novim uvjetima bez presedana – dovedeni su u pitanje, posebno ka
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=doi_dedup___::f112bc7e0847c42d6d1fa9658a32e48f
https://doi.org/10.31953/sz.48.1.8
https://doi.org/10.31953/sz.48.1.8