Zobrazeno 1 - 10
of 69
pro vyhledávání: '"hrvatski rječnici"'
Već dvije tisuće godina, izgovorena i pisana riječ okosnice su naših života i svjedokinje povijesnoga ljudskog napretka, no unatoč svim iskustvima i mijenama upravo se s knjigom, tom čuvaricom vremena, i dalje ne mogu nadmetati svi drugi vidov
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::cf5196fdd4e7d70861fe0caa1c5a8958
https://www.bib.irb.hr/793336
https://www.bib.irb.hr/793336
Autor:
Boras, Damir, Mikelić, Nives
At the turn of the 16th to the 17th century numerous dictionaries were published in Croatia – starting with F. Vrančić's, J. Mikalja’ s J. Habdelić’ s, I. Belostenec’ s etc. which with other dictionaries written up to the present time, mak
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::cc975e6b8728264fda0557cc573ab90d
https://www.bib.irb.hr/132494
https://www.bib.irb.hr/132494
Autor:
Marijana Horvat, Milica Mihaljević
Publikováno v:
Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Vol 45, Iss 1, Pp 27-45 (2019)
U članku se analiziraju mocijski odnosi u odabranim hrvatskim gramatikama i rječnicima do objavljivanja Parčićeva rječnika 1901. godine. Propituje se jesu li i na koji način stari hrvatski gramatičari obrađivali mocijske odnose te u kojoj su
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/b9c33d70ff7646eca636a5c59fa0f59a
Autor:
Milica Mihaljević, Marijana Horvat
Publikováno v:
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Volume 45
Issue 1
Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Vol 45, Iss 1, Pp 27-45 (2019)
Volume 45
Issue 1
Rasprave: Časopis Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Vol 45, Iss 1, Pp 27-45 (2019)
U članku se analiziraju mocijski odnosi u odabranim hrvatskim gramatikama i rječnicima do objavljivanja Parčićeva rječnika 1901. godine. Propituje se jesu li i na koji način stari hrvatski gramatičari obrađivali mocijske odnose te u kojoj su
Autor:
Ljiljana Kolenić
Publikováno v:
Folia Onomastica Croatica, Iss 11, Pp 113-122 (2002)
U hrvatskim rječnicima do hrvatskoga narodnoga preporoda javljaju se i imena mjesta. Neki rječnici bilježe mnogo imena mjesta (Mikaljin, Belostenčev), a neki uopće ne bilježe (Vrančićev). Imena su mjesta zapisana i u nekim starim hrvatskim
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/d843a759b24546b3b3387f5032629361
Autor:
Lazić, Daria
Jedan je od izazova pri sastavljanju rječnika opis osjetljivih i pogrdnih riječi i izraza, a među njima se kao osobito problematični ističu oni koji se odnose na određene društvene skupine kao što su rodne, dobne, vjerske, etničke i slično.
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::a9ff4d423a3548064e75a51f81772814
https://www.bib.irb.hr/1264052
https://www.bib.irb.hr/1264052
Autor:
Bojan Marotti
Publikováno v:
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja
Volume XVI
Issue 3
Volume XVI
Issue 3
Hrvatski filozof i književnik Franjo pl. Marković u svome je filozofiranju veliku pozornost posvećivao nazivlju, i to kako nazivlju općenito, tako posebice filozofskomu nazivlju. Ta se njegova skrb za nazivlje u ovome članku pokazuje na primjeru
Autor:
Perić, Petra
Tema je ovog završnog rada opis čestica – nepromjenjive vrste riječi kojom se izražava govornikov stav prema onome o čemu se govori s obzirom na njegovo znanje, osjećanja i želje. Cilj je rada opisati čestice u suvremenim hrvatskim gramati
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od______4004::da55d1c292b190a254128bd3cd1efc17
https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:4641/datastream/PDF
https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:4641/datastream/PDF
Autor:
Kolenić, Ljiljana
Publikováno v:
Folia Onomastica Croatica, Iss 11, Pp 113-122 (2002)
U hrvatskim rječnicima do hrvatskoga narodnoga preporoda javljaju se i imena mjesta. Neki rječnici bilježe mnogo imena mjesta (Mikaljin, Belostenčev), a neki uopće ne bilježe (Vrančićev). Imena su mjesta zapisana i u nekim starim hrvatskim po
Autor:
Košutar, Petra
Hrvatski su jezični priručnici, odnosno gramatike, rječnici i pravopisi, do 19. stoljeća najčešće dvojezični i višejezični. Pri pisanju tih višejezičnih priručnika autori su se ugledali na domaće prethodnike i na strane uzore. U radu ć
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::708602409cd099a9f5619dfeb232df2e
https://www.bib.irb.hr/618101
https://www.bib.irb.hr/618101