Zobrazeno 1 - 10
of 11
pro vyhledávání: '"bijela trulež"'
Publikováno v:
Glasnik Zaštite Bilja, Vol 44, Iss 5, Pp 4-6 (2021)
Vrsta Sclerotinia sclerotiorum (Lib.) De Bary najznačajniji je patogen koji uzrokuje značajne štete na uljaricama (suncokret, soja i uljana repica) širom svijeta. U područjima s vlažnijom i hladnijom klimom može doći do velikih ekonomskih gub
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/474e11bf432b40bba326f938f63f1937
Publikováno v:
Glasnik Zaštite Bilja
Volume 44.
Issue 5.
Volume 44.
Issue 5.
Vrsta Sclerotinia sclerotiorum (Lib.) De Bary najznačajniji je patogen koji uzrokuje značajne štete na uljaricama (suncokret, soja i uljana repica) širom svijeta. U područjima s vlažnijom i hladnijom klimom može doći do velikih ekonomskih gub
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=doi_dedup___::0f834add64741a70ed7d325947e010ea
https://doi.org/10.31727/gzb.44.5.1
https://doi.org/10.31727/gzb.44.5.1
Autor:
Dario Ivić
Publikováno v:
Glasilo biljne zaštite
Volume 16
Issue 5
Volume 16
Issue 5
Bijelu trulež rajčice uzrokuje Sclerotinia sclerotiorum, polifagna gljiva koja napada brojne povrćarske i ratarske kulture. U članku se opisuje raširenost i važnost bolesti, simptomi, biologija uzročnika i mjere zaštite od bijele truleži.
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::8063cec1961d357d99a08a4d46eb3fdc
https://hrcak.srce.hr/169657
https://hrcak.srce.hr/169657
Istraživanja amorfe, koja provodi Šumarski institut u Jastrebarskom, započeta su tijekom 2008. godine proučavanjem njenoga zdravstvenog stanja. Pokusna polja za istraživanja amorfe postavljena su na području Šumarije Sunja, UŠP Sisak, u odjel
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=dedup_wf_001::af7894d0d6e4e7aa6c4da261083aa516
https://www.bib.irb.hr/917210
https://www.bib.irb.hr/917210
Autor:
Križančić, Vedrana
U radu je prikazana pojavnost gljiva truležnica u park šumi Tuškanac u Zagrebu. Tijekom terenskih istraživanja zabilježena je ukupno 31 gljiva. Po broju nalaza dominiraju vrste Fistulina hepatica i Ganoderma pfeifferi, gotovo sve nađene na star
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::d97deaf72bd5aff61dc84be3af78ffd3
https://www.bib.irb.hr/680412
https://www.bib.irb.hr/680412
Autor:
Fijačko, Luka
U radu se daje pregled parazitskih i saprofitskih gljiva truležnica na stojećim stablima i panjevima u park-šumi Zelengaj u Zagrebu. U gradskim uvjetima, gdje su stabla izložena stresu, posebice zbog promjene kemijske klime, sušnih razdoblja te
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::ca64eaa0563160462ffdcade031de5e4
https://www.bib.irb.hr/680361
https://www.bib.irb.hr/680361
Publikováno v:
Drvna industrija
Volume 63
Issue 4
Volume 63
Issue 4
The object of this paper is to study the ability of four white-rot fungi (Trametes versicolor, Hypoxylon fragiforme, Chondrostereum purpureum, and Pleurotus ostreatus) and one brown-rot fungus (Gloeophyllum trabeum) to degrade the organochlorine inse
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::135b231d9e82c654430968235ad1bb8c
https://hrcak.srce.hr/93609
https://hrcak.srce.hr/93609
Autor:
Mandić, Ana
Propolis je poznat po svojim fungicidnim i baktericidnim svojstvima, a ujedno je ekološki prihvatljiv jer je prirodni materijal. Iz tog je razloga cilj ovoga istraživanja bio ispitati fungicidnost propolisa pri zaštiti drva. Propolis je otapan u a
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::2f2669c6a6328ae27dc31e3c4802f12c
https://www.bib.irb.hr/570418
https://www.bib.irb.hr/570418
Autor:
Ivić, Dario
Sažeti opis jednog prognoznog modela za bijelu trulež uljane repice.
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::4d155120a29dab68b8c97b6260fa1270
https://www.bib.irb.hr/366151
https://www.bib.irb.hr/366151
PRIMJENA FUNGICIDA U SUZBIJANJU UZROČNIKA BIJELE TRULEŽI SALATE - Postavljena su dva pokusa na parceli individualnog poljoprivrednika u Segetu Donjem. Osnovne pokusne parcele bile su veličine 10 m2 a svaki preparat ispitan je u tri ponavljanja št
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::d2a07f3aeacea4a9a960b52e16c37ffb
https://www.bib.irb.hr/1124960
https://www.bib.irb.hr/1124960