Zobrazeno 1 - 10
of 139
pro vyhledávání: '"akcentuacija"'
Autor:
Nataša Šprljan
Publikováno v:
Hrvatski Dijalektološki Zbornik, Iss 27, Pp 139-157 (2023)
U radu se opisuju naglasna obilježja sjevernočakavskog ekavskog govora Nerezina na otoku Lošinju. U uvodu se daje kratak fonološki i morfološki opis govora. Nakon navođenja osnovih naglasnih obilježja govora objašnjava se koncept naglasnih pa
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/d7f9304d66904535b6e7131c949a75e8
Autor:
Mate Kapović
Publikováno v:
Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Vol 44, Iss 1, Pp 159-285 (2018)
U radu se obrađuje povijest glagolske akcentuacije u štokavskom, tj. njezin razvoj od praslavenskoga do suvremenih dijalekata. Uz nešto manje detaljâ govori se i o glagolskoj akcentuaciji u čakavskom i kajkavskom. Naglasak je na rekonstrukciji i
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/2463d7dc9cc54be7a831932b61381ba2
Autor:
Marina Marinković
Publikováno v:
Jezikoslovni zapiski, Vol 23, Iss 1 (2018)
Prispevek obravnava nekaj fonoloških značilnosti Zadobarja, ki jih je avtorica ugotovila na osnovi terenskega raziskovanja. V skladu s prejšnjimi raziskavami je govor Zadobarja del celinskega narečja čakavskega ikavsko-ekavskega narečja. Namen
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/be4dc40144d14f42972dfd234c9110ff
Autor:
Colnago, Maja, Pletikos Olof, Elenmari
Publikováno v:
Govor
Volume 39
Issue 1
Volume 39
Issue 1
Naglasna norma najteže je naučiv sloj hrvatskoga standardnoga jezika. Glavni je razlog činjenica što su hrvatski govori naglasno raslojeni ; postoje govori s visinskim sustavom i govori s udarnim naglasnim sustavom. Osim toga, hrvatski je standar
Autor:
Kapović, Mate, Čirgić, Adnan
U članku se detaljno, sinhronijski i dijahronijski, kroz koncept akcentuacijskih paradigama (A, B, C), opisuje akcentuacija staroštokavskog govora Podgorice u Crnoj Gori ‒ uključujući govor svih generacija. Podgorički se akcenatski sistem prit
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::5de377717fc6706914ff81da46a36f19
https://www.bib.irb.hr/1204471
https://www.bib.irb.hr/1204471
Autor:
Delaš, Helena
Publikováno v:
Croatica : časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu
Volume 46
Issue 66
Volume 46
Issue 66
Na standardnoj naglasnoj razini hrvatskog jezika primjenjuju se postupci naglasnog prilagođavanja posuđenica koji potječu iz najranijih faza hrvatskoga jezičnog razvoja. U novoštokavskom naglašavanju možemo govoriti o velikim zonama, mediteran
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=doi_dedup___::9f74853ef3693ea1d06ea0690d97811d
https://doi.org/10.17234/croatica.66.8
https://doi.org/10.17234/croatica.66.8
Autor:
Mate Kapovic
Publikováno v:
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Volume 48
Issue 1
Volume 48
Issue 1
This is the sixth instalment in the discussion between Frederik Kortlandt and the author of this article on several problems of historical Slavic accentology. The paper discusses the reflection of pre- and posttonic length (in accentual paradigm a an
Autor:
Mate Kapović
Publikováno v:
Hrvatski Dijalektološki Zbornik, Iss 17, Pp 147-172 (2011)
U radu se detaljno objašnjava razvoj naglasnih paradigama u deklinaciji ā-osnovā (tj. imenica tipa žena, žene) od praslavenskoga do suvremenih štokavskih, čakavskih i kajkavskih govora. Razvoj se objašnjava posebno za svaku naglasnu paradigm
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/83f443b3fbb34cd1a201744d84c180b5
Autor:
Dijana Ćurković
Publikováno v:
Rasprave Instituta za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Vol 37, Iss 2, Pp 365-379 (2011)
This paper presents doublets in the phonology and accentuation of a Kajkavian dialect in central Croatia, where all three major Croatian groups of dialects meet. Inconsistencies in the vowel and consonant systems are also noted. The second part consi
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/1dc6922e9c6b49358d1d323f97e024f1
Autor:
Mate Kapović
Publikováno v:
Hrvatski Dijalektološki Zbornik, Iss 17, Pp 109-146 (2011)
U radu se detaljno objašnjava razvoj naglasnih paradigama u deklinaciji srednjega roda od praslavenskoga do suvremenih štokavskih, čakavskih i kajkavskih govora. Razvoj se objašnjava posebno za svaku naglasnu paradigmu (a, b i c), a opisu se razv
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/78b75603ef33447c96eda589037787da