Zobrazeno 1 - 5
of 5
pro vyhledávání: '"R. J. Bošković"'
Autor:
Aleksandar Petrović, Tomislav Petković
Journal Almagest 6 - 1, 2015, brings a thematic result of quiet continuous dialogue between historians of science and technology from Croatia, Serbia, Slovenia, Romania and Greece. They joined and imagined symposium S091 on Boscovich under the title
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=doi_dedup___::216e6aac3d77eefae241ad65efba9cb5
https://doi.org/10.1484/j.almagest.5.107460
https://doi.org/10.1484/j.almagest.5.107460
Autor:
Novina, Marina (Ivana Pavla)
Dostupna građa upućuje na preko tridesetak autora (klerika) koji se kroz sedamdesetak što članaka što radova dotiču neke dimenzije života velikog Isusovca počevši od 1869. do današnjih dana. Uz to, možemo primijetiti da je specifičnost dj
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::73a18668e2c09ebd7f7a0c7990883daa
https://www.bib.irb.hr/788511
https://www.bib.irb.hr/788511
Autor:
Škarica, Dario
Izlaganje se temelju na analizi Markovićeva članka "Filozofijski rad Rugjera Josipa Boškovića" (Rad JAZU, zagreb, 1887-1888, str. 543-716). Predmet međutim nisu teze iznesene u tom članku, njegov sadržaj, nego forma, način na koji Marković p
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::97434c5e78f0bcfbd17b974ca08c7ebc
https://www.bib.irb.hr/330857
https://www.bib.irb.hr/330857
Autor:
Škarica, Dario
Publikováno v:
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine
Volume 33.
Issue 1-2 (65-66)
Volume 33.
Issue 1-2 (65-66)
Izlaganje se temelji na analizi Markovićeva članka »Filosofijski rad Rugjera Josipa Boškovića« (Rad JAZU, Zagreb, 1887–1888, str. 543–716). Predmet međutim nisu teze iznesene u tom članku, njegov sadržaj, nego forma, način na koji Marko
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=dedup_wf_001::9f86adaf0b8c648da4f37e1aa4ea1432
https://hrcak.srce.hr/file/100587
https://hrcak.srce.hr/file/100587
Autor:
Schiffler, Ljerka
Vetera et nova. Hrvatska filozofija u europskom obzoru usmjerava se na zajedničko kulturalno nasljeđe i na ulogu filozofije, kao što je hrvatski humanizam u razdoblju renesanse i postrenesansnog perioda, 17. stoljeća, prisutnu u europskom duhovno
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=57a035e5b1ae::0f0f8ceb030afa1e1a42ce006e179158
https://www.bib.irb.hr/177137
https://www.bib.irb.hr/177137