Zobrazeno 1 - 10
of 42
pro vyhledávání: '"Petar Puhmajer"'
Autor:
Petar Puhmajer
Publikováno v:
Peristil, Vol 66, Iss 1, Pp 61-76 (2023)
The development of modern public administration in European cities facilitated the construction of various types of public buildings. Among these, guardhouses were a prominent type in the 18th century, used to house the police force under civil or mi
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/c35b2d52a5374bd4b4c50ccdc5a3f745
Autor:
Petar Puhmajer, Stjepan Prutki
Publikováno v:
Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti, Iss 46, Pp 79-96 (2022)
Članak donosi pregled urbanističkog razvoja i izgradnje Vinkovaca od sredine 18. do sredine 19. stoljeća. Zamah u razvoju grada bio je potaknut proglašenjem Vinkovaca zapovjednim mjestom Brodske pukovnije 1747 godine., a potom i statusom vojnog k
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/cf169077b4e24e28bab0af01be0547f9
Publikováno v:
Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti, Iss 45, Pp 187-201 (2021)
U članku se razmatraju prostorne i oblikovne značajke stambene arhitekture Osijeka u 18. stoljeću. To su većinom građanske kuće obrtnika, trgovaca, gradskih i vojnih činovnika, koje nastaju na parcelama unutar planski izgrađenoga grada-tvrđa
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/0254fc5467a64b9596db1ea6a5e676dc
Autor:
Petar Puhmajer
Publikováno v:
Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti, Iss 43, Pp 211-220 (2019)
U radu se analizira povijest građevnih mijena dvorca Cernik od prvotne izgradnje u 16. stoljeću, osmanske okupacije, pa sve do obnova 18. stoljeća kada je dvorac poprimio današnji izgled. Utvrđuje se kontinuitet čitavog tog razdoblja korištenj
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/5b18668022f34015adbedd8d24793ac0
Autor:
Petar Puhmajer
Publikováno v:
Ars Adriatica, Vol 8, Pp 129-152 (2018)
Članak govori o povijesti gradnje i obnova te unutrašnjem uređenju dvorca Nova Kraljevica. Na temelju arhivskih izvora i nalaza in situ definiran je građevni razvoj dvorca te elementi oblikovanja njegove vanjštine i unutrašnjosti, od vremena iz
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/1f0c8ccabfc443418d370d05ebc34b76
Autor:
Petar Puhmajer, Krasanka Majer Jurišić
Publikováno v:
Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti, Iss 42, Pp 71-84 (2018)
U članku se tumače arhivski izvori o povijesti zgrade na Koblerovu trgu u Rijeci koja je od 16. do 19. stoljeća služila kao gradska vijećnica. Od prvotne stambene kuće, prenamijenjene za vijećnicu 1532. godine, zgrada je doživjela brojne prom
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/05e797b425a446b4bb31079d06ef6927
Barokna palača i vrt Giovannija Felicea de Gerliczyja u Rijeci: prilog identifikaciji i valorizaciji
Autor:
Petar Puhmajer, Krasanka Majer Jurišić
Publikováno v:
Ars Adriatica, Vol 7, Pp 237-250 (2017)
U članku se obrađuje povijest i arhitektonske značajke barokne palače Giovannija Felicea de Gerliczyja u Rijeci, smještene u uličnom nizu i danas skrivene iza historicističkog pročelja u Ciottinoj 14. Palača je podignuta pedesetih godina 18.
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/94bce2e6b47b43038627e4cee925139d
Autor:
Petar Puhmajer, Kristina Vujica
Publikováno v:
Peristil, Vol 59, Iss 1, Pp 57-69 (2016)
U članku se analizira povijest gradnje i uređenja barokno-klasicističke kuće Grlečić-Jelačić na Trgu sv. Marka 9 u Zagrebu. Utvrđuje se da je kuća formirana na mjestu ranijih građevinskih struktura koje nije moguće posve detaljno identifi
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/d9072f96d2d642369825482040901963
Autor:
Petar Puhmajer, Krasanka Majer Jurišić
Publikováno v:
Ars Adriatica, Vol 6, Iss 1, Pp 185-198 (2016)
This paper focuses on the construction history and renovations of the Benzoni Palace located in Grivica Square in the Old Town of Rijeka. The three-storey building was designed by architect Antonio de Verneda and erected during the second quarter of
Externí odkaz:
https://doaj.org/article/adda1e74ca084abba54ecb64176919cb
Autor:
Petar Puhmajer
Publikováno v:
Ars Adriatica
Issue 11
Issue 11
U ovom radu obrađuje se korpus reprezentativne stambene arhitekture Rijeke s kraja 18. i samog početka 19. stoljeća koji je velikim dijelom danas gotovo iščeznuo. Uz nekoliko poznatih građevina, ovom se prigodom neke prvi put iden- tificiraju,
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=doi_dedup___::59c19a3b7cbeb408d5770204e3e1f156
https://doi.org/10.15291/aa.3572
https://doi.org/10.15291/aa.3572