Zobrazeno 1 - 10
of 34
pro vyhledávání: '"Josip Matasović"'
Autor:
Josip Matasović
Publikováno v:
Ethnologica Dalmatica
Volume 2
Volume 2
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::9e87666402329c8d07c937dc60f910b0
https://hrcak.srce.hr/109401
https://hrcak.srce.hr/109401
Autor:
Josip Matasović
Publikováno v:
Narodna starina
Volume 10
Issue 26
Volume 10
Issue 26
Idući novijim putem, hrvatska će historiografija revidirati mnoge neizrađene slike i sličice, a ispuniti i cijele mape u kojima su pripravljena znanja još uvijek samo korice. Materija novije hrvatske historije neće se više kalupiti samo u habs
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::f6cca7c6398045a126a5812e55a0bbfa
https://hrcak.srce.hr/67455
https://hrcak.srce.hr/67455
Autor:
Josip Matasović
Publikováno v:
Narodna starina
Volume 8
Issue 17
Volume 8
Issue 17
Ciganima se prva ozbiljno bavila Marija Terezija, a potom i Josip 2. Donosili su stroge odredbe, primjerice: Ciganska djeca bi se oduzimala roditeljima i predavala kršćanskom građanstvu i seljaštvu na odgoju, da nauče zanate i ratarstvo. Cigani
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::ec1d7d81d7840e069c5132c8aea7f2bb
https://hrcak.srce.hr/61985
https://hrcak.srce.hr/61985
Autor:
Josip Matasović
Publikováno v:
Narodna starina
Volume 8
Issue 20
Volume 8
Issue 20
Činjenice vezane za područje ekonomske historije u nas 1754.-1758. Npr. U Saboru, 22. VI.1754. uvelike se raspravljalo pitanje cesta, te je zaključen i poseban Modus Reparationis Viarum. Iznose se odluke pri tom donesene. Za stanje u godini 1755.
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::d7de7d785184b7b265095bf8ab4541dc
https://hrcak.srce.hr/65884
https://hrcak.srce.hr/65884
Autor:
Josip Matasović
Publikováno v:
Narodna starina
Volume 4
Issue 11
Volume 4
Issue 11
U počecima novoga vijeka za strogu humanističku historiografiju, nije tako reći postojao problem ilustriranja i ikonografije. Tim više se to obrađivalo u tadašnjoj modernoj historijsko-političkoj reportaži, u žurnalističkim lecima, koji su
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::a6c71642c6cfe77e3f8f9aa286d09293
https://hrcak.srce.hr/59813
https://hrcak.srce.hr/59813
Autor:
Josip Matasović
Publikováno v:
Narodna starina
Volume 11
Issue 28
Volume 11
Issue 28
Rasprava, pokušaj da se prida veći značaj socijalno-ekonomskim problemima, kao gdjekad odlučnom agensu za morfologiju naše povijesti. Socijalno-politička uloga trgovaca potkraj 17. st. (sa 2 slike)
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::d4b7fdb83dec46d6cc042c687cf3c297
https://hrcak.srce.hr/67875
https://hrcak.srce.hr/67875
Autor:
Josip Matasović
Publikováno v:
Narodna starina
Volume 4
Issue 10
Volume 4
Issue 10
Iscrpna kulturno-povijesna analiza kućnog namještaja u Zagrebu pol.18.stoljeća sa stanovišta tada suvremene nauke. (sa 35 slika)
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::1655f3315e51cd5245edf6c12ccb4cf8
https://hrcak.srce.hr/59727
https://hrcak.srce.hr/59727
Autor:
Josip Matasović
Publikováno v:
Narodna starina
Volume 9
Issue 24
Volume 9
Issue 24
Prikaz III bizantskog kongresa u Ateni koji se održao u listopadu g. 1930., tri godine nakon II beogradskog kongresa.
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::031132fafe42f647050adacb10049cbd
https://hrcak.srce.hr/67303
https://hrcak.srce.hr/67303
Autor:
Josip Matasović
Publikováno v:
Narodna starina
Volume 9
Issue 24
Volume 9
Issue 24
Autor najprije objašnjava razloge zašto ovim prilogom (sa 21 slikom)pristupa genealogiji Patačića fragmentalno. Naime, ova je građa je,više manje, monopolizirana. Rijetki su oni koji imaju do nje pristupa, jer oni koji njom raspolažu,u većini
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::ee2556d18536041247dff5cabc712190
https://hrcak.srce.hr/67302
https://hrcak.srce.hr/67302
Autor:
Josip Matasović
Publikováno v:
Narodna starina
Volume 9
Issue 22
Volume 9
Issue 22
Iz vremena, kada je Andrija Torkvat Brlić (1826.-1868.) boravio pedesetih godina XIX. stoljeća u Beču, te poslije kod kuće u Brodu datira i njegova korespondencija s porodicom Dimitrija Atanaskovića, tada austrijskoga konsula u Sarajevu. U Brli
Externí odkaz:
https://explore.openaire.eu/search/publication?articleId=od_______951::a661011f6d67f8bd0c7e48aba1422724
https://hrcak.srce.hr/file/99006
https://hrcak.srce.hr/file/99006